Županijski sud u Rijeci danas je nepravosnažno osudio riječkog hirurga Ognjena Šimića na devet godina zatvora zbog primanja mita.
Šimić je proglašen krivim za 18 slučajeva uzimanja mita radi skraćenja roka čekanja na operativni zahvat.
Bio je optužen i za pranje novca, odnosno za prikrivanje porekla novca kupovanjem nekretnina, automobila i polaganjem na bankovne račune više od 210.000 kuna (oko 30.000 evra), ali je taj deo optužnice odbačen.
Tokom suđenja, koje je počelo u maju, saslušano je tridesetak svedoka, pacijenata ili članova njihovih porodica, i svi su potvrdili da su Šimiću dali mito u različitim iznosima koji su se kretali od 1.000 do 5.000 evra.
Šimić je u svojoj odbrani na suđenju, koju je iznosio punih pet sati, demantovao sve optužbe, tvrdeći da protiv njega nema nijednog relevantnog dokaza, kao i da je Ured za suzbijanje kriminala i korupcije (USKOK) optužnicu protiv njega "iskonstruisao", dok je njegov advokat Goran Marjanović tvrdio da je protiv njegovog klijenta počinjen celi niz pravnih nepravilnosti.
Zamenica šefa USKOK-a Sajonara Čulina, koja je zastupala optužnicu, u završnoj reči je zatražila da sud osudi Šimića i trajno mu zabrani rad u medicinskoj struci.
Kao otežavajuće okolnosti navedeni su svesno primanje mita, ugrožavanje života pacijenata, uporno ponavljanje kaznenog dela, iskorišćavanje zdravstvenog stanja pacijenata i traženje novca od ljudi lošijeg zdravstvenog stanja.
Kardiohirurg Ognjen Šimić, koji je bio šef Odela za kardiohirurgiju riječkog Kliničkog centra, uhapšen je 16. avgusta 2006. godine nakon što ga je policiji za traženje mita prijavila bivša rukometna reprezentativka Ljerka Krajnović.
Ona je optužila Šimića da je od nje zatražio mito kako bi skratio vreme čekanja na operaciju i preko reda operisao njenog teško bolesnog oca.
Krajnovićeva je, u saradnji sa USKOK-om, Šimiću predala označeni novac, a USKOK je celu operaciju snimio kao dokaz.
Na temelju tog dokaza Šimić je odmah uhapšen, a u istražnom postupku javilo se još 17 osoba koje su takođe potvrdile da su hirurgu predale novac, kako bi skratile vreme čekanja za operativne zahvate za teško bolesne članove porodice.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)