Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić zatražio je danas od premijera Mirka Cvetkovića da Vlada Srbije amandmanima izmeni neka rešenja iz teksta Predloga zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji je nedavno utvrđen i dostavjen Narodnoj skupštini.
"Smatrao sam svojom obavezom da ukažem na to da Predlog čije donošenje naravno, načelno podržavam, sadrži jedan broj rešenja koja bi amandmanima moglo i valjalo učiniti jasnijim i preciznijim, ali i rešenja koja je potrebno brisati", kazao je Šabić agenciji Beta potvrđujući da je premijeru uputio pismo sa sugestijama.
Reč je, pre svega, o članu 45. zakonskog predloga koji organima bezbednosti omogućava da iz "razloga državne i javne bezbednosti" i to "sve dok razlozi traju", uskrate organu koji treba da štiti podatke o ličnosti uvid u relevantne podatke, zbirke podataka, pa čak i pristup u prostorije.
"Ovakvi rastegljivi i fluidni osnovi za ograničenje zaštite ljudskih prava trebalo bi da su stvar prošlosti. Oni ostavljaju mogućnost za zloupotrebe i bitno hendikepiraju mogućnosti za delotvornu zaštitu podataka o ličnosti, bez obzira na to kom organu ta zaštita bude poverena", naveo je poverenik.
Šabić je podsetio da prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama poverenik za informacije izričito ima pravo uvida bez ograničenja u svaki nosač informacija u posedu organa vlasti.
"Mogućnost za diskreciono, izuzetno značajno sužavanje ovlašćenja nadležnog organa u postupku kontrole i zaštite prava je u suprotnosti ne samo sa postojećim ovlašćenjima poverenika, nego i sa standardima koji su utvrđeni međunarodnim dokumentima, koje smo potpisali", dodao je Šabić.
Predloženo rešenje suprotno je Konvenciji o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu podataka i Dodatnog protokola uz Konvenciju kojima se uređuje položaj nadzornih organa i predviđa ovlašćenje da se umešaju u sve pravne postupke i ukažu na kršenje prava, uključujući i samostalno vođenje istrage.
"Zato deluje gotovo ironično što se takvo rešenje Skupštini predlaže istovremeno kad i ratifikacija Protokola", dodao je Šabić i predložio brisanje spornog člana teksta Predloga zakona.
Šabić je u pismu premijeru naveo da će zaštitnik građana (Saša Janković) radi preventivnog delovanja na zaštiti ljudskih prava podneti odgovarajuće amandmane i predložio Vladi da učini isto.
Šabić je Vladi skrenuo pažnju da je predviđeni rok za stupanje na snagu zakona sasvim nerealan pošto Vlada i njene nadležne službe, ni posle tri i po godine od početka primene zakona nisu obezbedili uslove ni za izvršavanje poslova iz postojećeg delokruga poverenika.
"Služba poverenika i pored ogromnog priliva predmeta, radi samo sa sedam umesto sa 21 predviđenim radnikom. Bilo bi neodgovorno samozavaravanje verovati u mogućnost da ta služba, s takvom podrškom, u tim okolnostima i u takvom kratkom roku preuzme višestruko, neuporedivo veće obaveze, u oblasti zaštite podataka o ličnosti", dodao je poverenik.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)
Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Portala Argus niti Novinske agencije Beta.