Internet provajderi će pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom protiv odluke Republičke agencije za telekomunikacije (Ratel) da provajderi imaju obavezu da službama bezbednosti, odnosno policiji i BIA, omoguće pristup bazi podataka o korisnicima elektronske pošte bez ograničenja, dok iz Ratela kažu da su po zakonu doneli tehničke uslove u cilju zaštite od terorizma i kriminala.
Veliki broj nedoumica i žestoku reakciju internet provajdera proteklih dana je izazvala odluka Ratela da propiše tehničke uslove, prema kojoj će nadležni državni organi imati lične podatke o pošiljaocu elektronske poruke, sadržini pošte i lokaciji s koje je poruka poslata, ali i da internet operateri o svom trošku oforme deo sistema za zakonom dozvoljeni nadzor određenih telekomunikacija.
Jovan Radunović, predsednik Upravnog odbora Ratela, kaže za Danas da je zapanjen da neko namerno želi da uvede haos i ne dozvoli regulisanje pitanja interneta i sistema u vezi sa zaštitom od kriminala i terorizma.
- Ovaj tehnički dokument reguliše uslove tehničkog povezivanja i proistekao je iz Zakona o telekomunikacijama. U članu 55 piše da su zabranjene sve aktivnosti ili korišćenje uređaja kojima se ugrožava ili narušava privatnost i poverljivost poruka i da ako to nadležni organi rade, moraju da imaju sudski nalog. Netačno je da ovi tehnički uslovi narušavaju bilo kakvu privatnost. Dešava se da bolnice i porodilišta dobijaju dojave o bombama, preko interneta se ucenjuju novinari i političari, a nemoguće je reagovati - kaže Radunović. On ističe i da nije tačno da se ovo odnosi na sve operatore, nego na natprovajdere, odnosno na četiri velika provajdera, koji imaju međunarodno povezivanje.
- To su Telekom, Telenor, VIP i Verat. Dakle, samo oni provajderi koji imaju međunarodni kontakt, zbog terorizma moraju da obezbede ovu opremu i pruže mogućnost nadgledanja. Ako Ustavni sud utvrdi da ovi tehnički uslovi nisu u skladu sa Ustavom ili ako bude bilo tehničkih problema u praksi, mi ćemo promeniti uslove - ističe profesor Radunović. Prema njegovim rečima, nabavljanje opreme ide o trošku operatora, a ovakvi tehnički uslovi već funkcionišu za fiksnu i mobilnu telefoniju, a sada je to doneto i za internet i za kablovski distributivni sistem.
- Nije tačno da nismo razgovarali sa operatorima. Razgovarali smo godinu dana, jer smo bili u zakonskoj obavezi da to učinimo. Nijedan pravilnik nije donet bez javne rasprave. Ukoliko budu potrebne određene korekcije, to ćemo uraditi. Ako se utvrdi da nisu u skladu sa Ustavom, promenićemo uslove. Kako ćete u EU garantovati elektronski potpis ako nemate pouzdanost podataka preko interneta? Nema razmene elektronskog poslovanja bez garantovanosti podataka, a da bi se tehnički uslovi primenili mora se poštovati zakon - ističe Radunović.
Kritičari ovakve odluke Ratela najčešće su se pozivali na Ustav Srbije i zagarantovanost tajnosti pisama i da bi smeštanjem opreme u službe bezbednosti zapravo operatori zapravo bili zaobiđeni i službe bi mogle samostalono, čak i bez sudskog naloga proizvoljno da kontrolišu internet saobraćaj.
Slobodan Marković, predsednik Centra za razvoj interneta, kaže za Danas da dostavljanje podataka o svim korisnicima bezbednosnoj službi nema veze sa ovlašćenim nadzorom.
- Ne postoji spor operatora i službi bezbednosti. Mislim da je potrebno da se otvori javna rasprava o ovom pitanju. Identični dokumenti su doneti tokom aprila za fiksnu, mobilnu telefoniju i KDS. Razmišljamo da pokrenemo upravni spor pred Vrhovnim sudom, ako Ratel ne bude želeo da povuče odluku - navodi Marković.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)