Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić upozorio je danas da nije isključena opasnost od zloupotrebe pravilnika o načinu kontrole komunikacija preko Interneta u Srbiji.
Šabić je agenciji Beta kazao da se pojedine odredbe pravilnika mogu tumačiti vrlo široko i različito u zavisnosti od toga ko ih tumači" i dodao da Srbija nema funkcionalne mehanizme zaštite podataka o ličnosti.
Novim pravilnikom Republičke agencije za telekomunikacije - Ratela o tehničkim uslovima za pružanje Internet usluga predviđeno je da Internet operateri o svom trošku oforme deo sistema za zakonom dozvoljeni nadzor određenih telekomunikacija i da državnim organima pruže informacije o pretplatnicima i omoguće im da presreću razgovore i elektronsku poštu.
Šabić je ocenio da će sigurno najviše pažnje privući odredbe o obavezi Internet provajdera da nadležnim službama, policiji ili Bezbednosno informativnoj agenciji (BIA) omoguće potpuno autonomno posmatranje Internet aktivnosti pretplatnika i preusmeravanje dolaznog i odlaznog saobraćaja.
Poverenik je kazao da strah mogu dodatno da podstaknu loša iskustva iz prošlosti i to što je Srbija jedina evropska zemlja koja nema zakon o zaštiti podataka o ličnosti.
"Problem zaštite podataka o ličnosti kod nas je prisutan već više godina i nije slučajno da validni dokumenti Evropske unije konstatuju da takva zaštita kod nas postoji samo teorijski, a ne i praktično", rekao je Šabić.
Poverenik je ocenio da je donošenje pravilnika "još jedan primer kako često vlast vuče poteze za koje je javnost, čak i ona stručna a pogotovo ona najšira nepripremljena" i dodao da bi bilo dobro da se makar i naknadno organizuje javna rasprava da bi javnost mogla da čuje argumente i kontraargumente za donosenje tih propisa.
Šabić je istakao da Ustav Srbije garantuje tajnost pisama i drugih sredstava komunikacije i uređuje eventualna odstupanja od tih prava i dodao da na osnovu toga smatra da bi mogućnost presretanja komunikacije mogla biti dozvoljena samo na osnovu odluke suda, na određen rok i pod uslovima jasno utvrđenim zakonom.
Ratel je u saopštenju naveo da su pravilnici podzakonska akta koja definišu samo "tehničke aspekte koje je provajder dužan da ispini".
Svrha te obaveze je zaštita od terorizma i prevencija kriminala, a zaštita privatnosti je sadržana u višem aktu, Zakonu o telekomunikacijama.
U tom zakonu navodi se da se ne smeju koristiti uredaji koji narušavaju privatnost poruka koje se prenose telekomunikacionim mrežama osim ako postoji saglasnost korisnika ili ako se te aktivnosti vrše u skladu sa sudskim nalogom.
Pravilnicima je propisano da Internet operateri drzavnim organima moraju da pruže lične podatke iz ugovora i uslove pristupa Internetu, da omoguće u realnom vremenu pasivni monitoring Internet aktivnosti proizvoljnog pretplatnika i preusmeravanje dolaznog i odlaznog saobracaja ka drzavnom organu.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)
Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Portala Argus niti Novinske agencije Beta.