Najveći profit u svetu kriminala donose trgovina drogom, oružjem i - ljudima. Drogu diler korisniku može prodati jednom, oružje u zavisnosti od toga koliko je „čisto“ - možda i nekoliko puta, a čoveka - muškarca, ženu, dete - nebrojeno puta. Upravo zbog toga trgovina ljudima predstavlja unosan biznis, koji, međutim, ima teško sagledive posledice, jer kada čovek postane stvar, poništavaju mu se sve vrednosti, što vodi propadanju sistema društvenih vrednosti.
Godišnje u svetu na hiljade muškaraca, žena i dece završava, na prevaru ili nasilno, kao belo roblje modernih robovlasnika koji ih primoravaju najčešće na prostituciju i prosjačenje, ali i na danonoćan rad u rudnicima, na građevinama, plantažama, po kućama...
Trgovina ljudima, odnosno seks-trafiking, uvek procveta tokom let, jer organizatori „posla“ koriste turističku sezonu kao plašt i za vrbovanje devojaka i za zavaravanje tragova nadležnim službama zemalja kroz koje prolaze. O upornosti i bezobzirnosti trafikanata veoma slikovito govori poslednji transnacionalni slučaj.
U drugoj polovini juna, radeći na otkrivanju jedne od kriminalnih grupa, policija je iz kandži trafikanata iščupala dve punoletne Ukrajinke, M. O. i S. M, u Tivtu, i sedamnaestogodišnju Z. P. iz jednog grada sa severa Srbije, u Beogradu, i sklonila ih na sigurno. Sve tri devojke bile su namenjene za neki od bordela u Kosovskoj Mitrovici.
Grupa je otkrivena višemesečnim zajedničkim radom srpske i crnogorske policije, koje su u akcijama izvedenim 12. juna u Beogradu i 24. juna u Tivtu uhapsile Ivana A. (40), Besnika K. (27) i Enisa D. (26) svi iz Kosovske Mitrovice, Blagoja R. (53) iz Beograda, Miloja S. (55) i Tomu L. (34) iz Kraljeva. Besnik K. i Blagoje R. su u pritvoru u Beogradu, dok su ostali u zatvoru u Spužu.
Tokom istrage policija je došla do podataka da je grupa u Srbiji i Ukrajini organizovala mrežu ljudi zaduženih za vrbovanje obećanjima o dobro plaćenim poslovima. Deo ekipe bio je zadužen za falsifikovanje njihovih dokumenata, nabavljanje viza, fiktivnih vaučera i prebacivanje novca za put do krajnjeg odredišta. Rute su počinjale u Kijevu, a išle su preko Beograda i Subotice do Kosovske Mitrovice. Kada je u Beogradu pao deo kriminalne grupe, organizatori posla su aktivirali rezervnu rutu preko Tivta i Rožaja.
Miloje S. i Ivan A. su u Ukrajini, tokom aprila ove godine, zavrbovali dve izuzetno siromašne Ukrajinke obećanjima da će u Srbiji, odnosno na Kosovu i Metohiji raditi kao konobarice ili kuvarice u restoranu. Miloje S. je u Ukrajini preko svojih veza pribavio vize za devojke i one su doputovale u Beograd 24. aprila. Međutim, granična policija je M. O, sumnjajući u verodostojnost pasoša, vize i stvarnog dolaska u Srbiju, vratila za Kijev. Dvojac je ovoj Ukrajinki zatim organizovao „turističko putovanje“ u Crnu Goru, gde je stigla 23. juna. Miloje S, Toma L, Ivan A. i Enis D. tada su, uz pomoć zasad nepoznatih Albanaca, Ukrajinke smestili u Tivtu i zatim im pripremili put za Kosovsku Mitrovicu. Četvorka je uhapšena na putu između Podgorice i Rožaja i pritvorena.
Ivan A. je dogovorio sa Besnikom K. kupovinu za 1.500 evra Z. P, koja je trebalo da se prostituiše u Kosovskoj Mitrovici. Besnik K. je prethodno u Srbiji zavrbovao devojku koristeći siromaštvo njene porodice i neobrazovanost, zloupotrebljavajući pri tom njeno poverenje držeći je u zabludi da će je oženiti.
- Besnik K. je devojku, koja je tada imala 16 godina, posle tri meseca zabavljanja na more poveo s pričom da će je oženiti. On joj je rekao da će im iz Crne Gore njegov prijatelj organizovati put za Španiju, gde će se venčati. Pošto tamo rodi dete, rekao joj je, svi troje će automatski dobiti špansko državljanstvo. Besnik K. se devojčici predstavio kao stranac, rekavši joj da živi u Holandiji. Oni su se upoznali na Paliću u hotelu „Evropa“ - rekao je Glasu izvor upoznat s podacima iz aktuelne istrage.
Besnik K. je, međutim, navodnog prijatelja Blagoja R. angažovao za prevoz, ali do - Kosovske Mitrovice.
U Crnoj Gori postupkom rukovodi specijalni tužilac Stojanka Radović, dok u Srbiji to radi zamenik u redovnom odeljenju beogradskog Okružnog tužilaštva Gordana Jekić-Bradajić, inače specijalista za kontraterorizam i trgovinu ljudima.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), koje je preneo crnogorski Monitor, prisilnim radom u ropskim uslovima najviše su pogođene žene, koje čine 56 odsto žrtava prisilne ekonomske eksploatacije, a čak 98 odsto takozvane prisilne prostitucije. Prema procenama Ujedinjenih nacija, organizovane kriminalne grupe koje trguju ženama godišnje ukupno zarade više od 12 milijardi dolara. Jedna žena, prema izveštajima Interpola, „vlasniku“ zaradi između 75.000 i 250.000 dolara godišnje, a u Evropi se godišnje preproda između 120.000 i 500.000 žena.
Odsek za trgovinu ljudima Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, kojim rukovodi Goran Todorović, i dalje radi na razotkrivanju ove delimično raskrinkane grupe. Prema nezvaničnim informacijama, ovaj malobrojan tim uspeo je da stvori dobru saradnju sa srodnim službama u zemljama u regionu, ali je, za razliku od njih, uspeo da postavi jak „kišobran“ nad Srbijom. Zbog toga trafikanti već neko vreme traže druge rute.
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)