Presuda za zločin na Ibarskoj magistrali pokazuje da naše društvo može da se suoči sa državnim zločinima iz prošlosti i da će krivci za njih na kraju ipak biti kažnjeni - kaže za „Blic“ profesor Goran Ilić, sa Katedre za krivično pravo Pravnog fakulteta u Beogradu.
- Ova presuda je nada da idemo u pravcu uređene i pravne države. Sigurno će pomoći da se društvo suoči sa zločinima, bez obzira što je trebalo dosta vremena da presuda bude doneta. Tužilaštvo i sud su pokazali da mogu i takve postupke da privedu kraju - kaže profesor Ilić.
Doktor Jovan Ćirić, viši naučni saradnik sa Instituta za uporedno pravo, kaže za „Blic“ da presuda jeste sigurno suočavanje sa prošlošću, ali da će i dalje biti onih koji su nezadovoljni kaznom.
- I ako presuda postane pravosnažna, neki će tvrditi da njom nije utvrđena istina. Uostalom, čuli smo izjave branilaca okrivljenih - kaže Ćirić.
Profesor Ilić je istakao da je posle donošenja presude jasno da za Vrhovni sud nisu bili sporni dokazi i činjenice, već visina kazni zbog nedorečenosti ranijih zakona.
- Vrhovni sud je utvrdio, slično kao i u nekim ranijim presudama, da maksimalne kazne mogu biti 40 godina zatvora. Veća Okružnog suda u Beogradu, koja su ranije tri puta donosila odluke da je maksimalna kazna 15 godina, ne treba kritikovati jer imaju pravo na svoje mišljenje. Na Vrhovnom sudu je da daje pravac u takvim stvarima i njegova odluka se poštuje. Vrhovni sud je mogao i ranije da donese takvu odluku, kada je obarao presude Okružnog suda - objašnjava profesor Ilić.
Sudija Dragomir Milojević, koji je predsedavao veću koje je prekjuče donelo presudu, rekao je da su kazne od 40 godina Radomiru Markoviću, Miloradu Ulemeku i Nenadu Iliću donete u skladu za zakonom i procenom suda da su adekvatne zločinu. On je podsetio i da je tačno da je postojala pravna praznina od trenutka kada je na saveznom nivou ukinuta smrtna kazna do kada nije donet propis da se zamenjuje kaznom od 40 godina. Istovremeno je ukazao da je u republičkom zakonu u to vreme i dalje važila smrtna kazna.
Doktor Ćirić takođe smatra da je u zakonu bilo osnova da se izrekne kazna od 40 godina.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)