Saslušanje svedoka u okviru istrage koja se u Okružnom sudu u Beogradu vodi protiv Dragana Džajića, Vladimira Cvetkovića i Miloša Marinkovića, trojice bivših funkcionera Crvene zvezde, zbog sumnje da su zloupotrebom položaja od transfera fudbalera prisvajali novac za svoje potrebe, odloženo je u petak u Palati pravde zbog, ispostavilo se kasnije, lažne dojave o podmetnutoj bombi.
Saslušanje svedoka, članova Upravog odbora Zvezde, među kojima i novinara Bogdana Tirnanića, bilo je zakazano za 10.30. Međutim, s obzirom na to da je anonimna dojava o podmetnutoj bombi u Palatu pravde "stigla" nešto posle devet sati, zgrada je evakuisana. Pretres je trajao oko sat i po, i pošto je utvrđeno da je dojava bila lažna, svi zaposleni i stranke, vratili su se u zgradu. Među njima i istražni sudija Branislav Pantelić, koji vodi istragu vezanu za sumnjive fudbalske transfere, kao i advokati odbrane osumnjičenih Zvezdinih funkcionera.
- Svedoci, koji je trebalo da budu saslušani u okviru istrage, nisu se pojavili u sudu i kod istražnog sudije Pantelića. Pretpostavljamo, jer su već čuli o tome da je stigla dojava za podmetnutu bombu, pa su ljudi odustali od dolaska - kaže za "Novosti" advokat Dragan Savić, jedan od Džajićevih branilaca. - Njihovo saslušanje odloženo je za sredu, 25. jun, o čemu će svedoci biti uredno obavešteni.
Džajić, Cvetković i Marinković uhapšeni su 5. februara zbog sumnji da su od transfera fudbalera Gorana Drulića u madridski Real Saragosu uzeli 5,1 milion evra. Istraga protiv njih je nekoliko puta proširena, zbog sumnjivih transfera i Zorana Njeguša od 3,5 miliona maraka u Atletiko, Nemanje Vidića od dva miliona evra za prelazak u Spartak, i Perice Ognjenovića od milion američkih dolara za transfer u Real.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)