Vrhovni sud Srbije osudio je danas na po 40 godina zatvora bivšeg načelnika Državne bezbednosti Radomira Markovića, bivšeg pukovnika DB-a i komandanta Jedinice za specijalne operacije Milorada Ulemeka, Nenada Ilića i Branka Berčeka za četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali.
Pripadnik rasformiranog JSO-a Nenad Bujošević osuđen je na 35 godina zatvora, a Duško Maričić i Leonid Milivojević na po 30 godina zatvora. Bivši direktor savezne uprave carina Mihalj Kertes osuđen je na godinu i po dana zatvora za pomaganje učiniocu posle izvršenog krivičnog dela.
Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Dinić i bivši šef beogradske saobraćajne policije Vidan Mijailović osuđeni su za isto delo na deset meseci, odnosno šest meseci zatvora. Bivši načelnik Beogradskog centra DB-a Milan Radonjić i bivši šef
beogradske policije Branko Đurić oslobođeni su optužbe da su pomagali u ubistvu, zbog nedostatka dokaza, čime je potvrđena prvostepena presuda. Za zločin na Ibarskoj magistrali izrečene su kazne od ukupno 257 godina i 10 meseci zatvora.
Osuđeni za teško ubistvo imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu, dok je za ostale presuda pravosnažna. Marković i osuđeni pripadnici JSO-a i njihove porodice napustili su sudnicu posle izricanja kazni. Ulemek se danas na suđenju pojavio u crnoj majici sa natpisom "Kosovo je Srbija".
U insceniranoj saobraćajnoj nesreći 3. oktobra 1999. godine na Ibarskoj magistrali, poginuli su funkcioneri SPO-a Veselin Bošković, Zvonko Osmajlić, Vučko Rakočević i Dragan Vušurović, a predsednik te stranke Vuk Drašković je povređen.
Predsednik petočlanog sudskog veća Vrhovnog suda Dragomir Milojević rekao je tokom izricanja presude da su optuženi izvršili teško ubistvo sa umišljajem i u saizvršilaštvu i da su znali da će ljudi biti ubijeni, te da se za najteže krivično delo izriče i najstroža kazna, a to je 40 godina zatvora.
"Bez značaja su tvrdnje nekih optuženih da je njima rečeno da su u pitanju albanski teroristi. I da su bili teroristi, zašto bi ih ubijali na taj način", rekao je Milojević.
Milojević je rekao da iskazi u istrazi optuženih Ilića, Bujoševića i Maričića, iako nisu sasvim saglasni, sve optužene dovode na mesto događaja sa tačno podeljenim ulogama i zadacima.
Predsednik veća je dodao i da je na suđenju utvrđeno da je praćenje Draškovića počelo u septembru 1997. godine. "Postavlja se pitanje zašto je počelo praćenje. Zato što je stvoren plan za ubistvo Draškovića. Ko je mogao da stvori taj plan?
Niko nije mogao da stvori takav plan osim Markovića, koji je o tome obavestio Ulemeka, a Radonjiću naredio da izvrši operaciju
praćenja", rekao je Milojević.
Milojević je dodao da je Ulemek, kao komandant JSO-a odredio ljude koji će učestvovati u ubistvu, pa je Ilić dobio zaduženje da vozi kamion, a Bujošević, Milivojević i Maričić da "obezbeđuju lice mesta".
Ilić je, nastavio je Milojević, po dojavi Berčeka, koga je o kretanju Draškovića obavestio Ulemek, namerno skrenuo kamionom u levu kolovoznu traku i izazvao sudar u kojem su četvorica funkcionera SPO-a poginula, a Drašković ranjen. Milojević je rekao da su svi zatim otišli u bazu JSO-a, a da su Kertes, Dinić i Mijailović kasnije pomogli u prikrivanju dokaza davanjem sličnog kamiona DB-u, lažnim iskazima i prikrivanjem evidencije o registarskim tablicama, što su potvrdili i brojni svedoci.
"Sud smatra da postoje indicije da su Radonjić i Đurić učestovaliu ubistvu. To što je Radonjić dobio nalog od Markovića da prati Draškovića ne znači i da je bio obavešten o planu za ubistvo. To što je Đurić bio na licu mesta, takođe ne znači da je bio upućen u taj plan", rekao je Milojević.
Vrhovni sud je optuženima Markoviću, Ulemeku i pripadnicima JSO-a izrekao veće presude od prvostepenog, Okružnog suda, pred kojim su bili osuđeni na kazne zatvora između osam i 15 godina zatvora. To je drugi put u 161-godišnjoj istoriji da je Vrhovni sud odlučio da otvori pretres u nekom predmetu.
Današnjem izricanju presude, koje je održano uz izuzetne mere bezbednosti, prisustvovali su i sudija Okružnog suda Bojan Mišić, koji je izrekao jednu od ranijih presuda, i zamenik okružnog tužioca Vojislav Šoškić, koji je ranije zastupao optužnicu.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)