Tužilaštvo Haškog tribunala uskoro će Beogradu dostaviti materijale koje su haški istražitelji prikupili povodom tvrdnji o trgovini organima otetih Srba sa Kosova, izjavila je za "Blic nedelje" Olga Kavran, portparol Tužilaštva.
- Izaći ćemo u susret molbi srpskog Tužilaštva za ratne zločine i poslati tražene materijale - rekla je Olga Kavran, ali nije mogla ništa da kaže o obimu i sadržini spisa.
Za razliku od Tužilaštva u Hagu, Državno tužilaštvo Albanije se i dalje oglušuje o molbu srpskog Tužilaštva za ratne zločine za pružanje pomoći u istrazi o ovom slučaju. Umesto da odgovori Beogradu, Tirana je saopštila da će "sarađivati s Haškim tribunalom ako sud bude želeo da istražuje optužbe Karle del Ponte" o trgovini ljudskim organima otetih Srba sa Kosova i Metohije. Ispada da u Albaniji ne znaju da Hag od 2004. godine više ne vodi nove istrage.
Tražeći pomoć od albanskih kolega, tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević ih obaveštava da vodi krivični postupak kako bi proverio istinitost tvrdnji bivše glavne tužiteljke Karle del Ponte koje je iznela u svojoj knjizi "Lov, ja i ratni zločinci". Vukčević precizira da je reč o tvrdnjama da su tokom rata 1999. godine pripadnici OVK po naredbi svojih starešina, koji su sada vodeće ličnosti u političkom životu Kosova, otimali nealbance, prebacivali ih u Albaniju i zatvarali u logore. Tamo su zatvorenike mučili i zlostavljali, pa su im čak i vadili vitalne organe. U svom pismu Vukčević takođe obaveštava albansko državno tužilaštvo da je njegov tim, posle provera i saslušavanja određenog broja svedoka, došao do informacije da su u mestima Tropoja, Kukeš i rudnika Deva na severu Albanije postojali logori u kojima su zatvarani oteti civili, ali i logori za obuku pripadnika OVK. Vukčević je napomenuo da raspolaže informacijama o torturi i mučenju zatvorenika, masovnim grobnicama, kao i da ispituje da li su zarobljenicima vađeni organi i prodavani.
Srpski tužilac za ratne zločine je zamolio albansko državno tužilaštvo i da pronađe dokumenta o postojanju logora za obuku OVK, kao i logora u kojima su držani ztavorenici, informacije o torturi i mučenju otetih lica, a posebno informacije o transplantaciji ljudskih organa i da prikupljene materijale dostavi tužilaštvu u Beogradu.
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)