Portparolka Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu Slavica Jokić-Janković rekla je danas agenciji Beta da nema saznanja da će postupak protiv bivših funkcionera fudbalskog kluba Crvena zvezda biti prebačen tom tužilaštvu.
"U Specijalnom tužilaštvu nemamo nikakva saznanja da je taj postupak prebačen kod nas", rekla je Jokić-Jankovićeva agenciji Beta.
Beogradski dnevnik "Blic" objavio je danas da će istraga, koju je do sada vodilo Okružno tuzilaštvo, preuzeti Specijalno tužilaštvo pošto je navodno utvrđeno da u tom predmetu ima elemenata organizovanog kriminala.
Jokić-Jankovićeva je, međutim, navela da specijalni tužilac Miljko Radisavljević za sada nije pokrenuo istragu protiv Dragana Džajića, Vladimira Cvetkovića i Miloša Marinkovića.
Druga mogućnost da slučaj pređe pred Specijalni sud za organizovani kriminal jeste da Vrhovni sud rešava spor o sukobu nadležnosti.
Portparolka Vrhovnog suda Vesna Dabić, međutim, rekla je agenciji Beta da o toj temi može da se odlučuje tek kada se neki od sudova proglasi nenadležnim u postupku.
Džajić, Marinković i Cvetković uhapšeni su 5. februara zbog sumnje da su prisvojili više od šest miliona evra od transfera igrača Crvene zvezde Gorana Drulića u špansku Saragosu.
Istraga je, zatim, proširena protiv Džajića i Marinkovića i zbog transfera Nemanje Vidića u moskovski Spartak, na kome su osumnjiceni navodno prisvojili dva miliona evra.
Džajić i Cvetković kasnije su osumnjičeni i zbog transfera Zorana Njeguša u madridski Atletiko, na kome su navodno zaradili tri i po miliona maraka.
Istraga protiv Džajića i Cvetkovića proširena je i zbog navodnog prisvajanja milion maraka od prodaje Perice Ognjenovića madridskom Realu.
Džajić se, inače, trenutno nalazi na lečenju na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, dok su Cvetković i Marinković u pritvoru.

Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Smanjenje broja dozvola i skraćenje roka za njihovo izdavanje jedna je od obavezujućih preporuka za borbu protiv korupcije koju Srbija treba da ispuni. Telo Saveta Evrope koje nadgleda borbu protiv korupcije - GREKO (Grupa država za borbu protiv korupcije) izdalo je u junu 2006. godine izveštaj u kome je Srbiji dato 25 preporuka. Posle dve godine, u junu 2008. GREKO je zaključio da je Srbija na zadovoljavajući način ispunila 12, a delimično 13 preporuka. Do kraja 2009. godine i tih 13 moraju biti ispunjene. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)