Suđenje organizovanoj kriminalnoj grupi Siniše Stojičića, optuženoj za šverc cigareta, danas nije nastavljeno pred Specijalnim sudom jer se jedan od ključnih svedoka optužbe, bivši inspektor niške policije Georgij Zarkov, zbog bolesti nije pojavio pred sudom.
Zarkov je u istrazi rekao da je otkrio kamion sa švercovanim cigaretama prvooptuženog Stojičića, koji je kasnije vraćen prvooptuženom po nalogu optuženih Radisava Gvozdenovića i Stojana Mišića.
U dopisu predsedniku sudskog veća Specijalnog suda Milimiru Lukiću, Zarkov je naveo da ostaje pri svojim iskazima pred istražnim sudijom i Službom za borbu protiv organizovanog kriminala.
Zarkov je naveo i da je 2007. godine doživeo težak infarkt i da je u decembru prošle godine imao tešku operaciju posle koje se nije potpuno oporavio.
Svedok je zbog lošeg zdravstvenog stanja zamolio sud da, ako je njegovo saslušanje neophodno, bude saslušan pred sudom u Nišu, kako bi bio pošteđen putovanja u Beograd.
Sudsko veće, zamenik specijalnog tužioca Saša Ivanić i branioci složili su se da je saslušanje Zarkova pred Specijalnim sudom neophodno i da bi on trebalo da bude saslušan kasnije tokom dokaznog postupka.
Nastavak suđenja zakazan je za sutra u 14.30.
Grupa je otkrivena tokom akcije Mreža, a kao organizatori su označeni Siniša Stojičić i njegov brat Radovan Stojičić, bivši zamenik ministra unutrašnjih poslova, ubijen aprila 1997. godine.
Grupa je optužena da je preko preduzeća Siniše Stojičića R5 kompani iz Niša, uz pomoć okrivljenih službenika Savezne uprave carina, uvozila cigarete koje su kasnije prodavane na teritoriji Srbije i tokom 1997. godine stekla imovinsku korist u vrednosti od 1,9 miliona dolara.
Pored Siniše Stojičića, optuženi su i bivši direktor Savezne uprave carina Mihalj Kertes i njegov savetnik Petar Milenković, vlasnik sokobanjske firme Deks Dejan Milenović, službenik carinske kontrole Nebojša Nikolić, bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Stojan Mišić, bivši načelnici niške i zaječarske policije Radisav Gvozdenović i Nenad Živadinović, kao i bivši carinik Zdravko Hristov.

Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Smanjenje broja dozvola i skraćenje roka za njihovo izdavanje jedna je od obavezujućih preporuka za borbu protiv korupcije koju Srbija treba da ispuni. Telo Saveta Evrope koje nadgleda borbu protiv korupcije - GREKO (Grupa država za borbu protiv korupcije) izdalo je u junu 2006. godine izveštaj u kome je Srbiji dato 25 preporuka. Posle dve godine, u junu 2008. GREKO je zaključio da je Srbija na zadovoljavajući način ispunila 12, a delimično 13 preporuka. Do kraja 2009. godine i tih 13 moraju biti ispunjene. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)