Kriminal u regionu Balkana je trenutno na nižem nivou nego u drugim zemljama Evrope i broj ubistava opada u svakoj zemlji Balkana, navodi se u izveštaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC).
Podvlači se ipak da je jugoistočna Evropa i dalje glavni tranzitni put za heroin, i da su u nekim zemljama regiona još rasprostranjeni organizovan kriminal i korupcija.
Izveštaj na temu "Kriminal i njegov uticaj na Balkan", u koji je agencija Beta imala uvid a koji će tek biti objavljen, navodi da će se trend pada kriminaliteta u zemljama Balkana verovatno nastaviti jačanjem pravosudnih sistema, podizanjem nivoa životnog standarda i većom integracijom zemalja Balkana sa ostatkom Evrope.
Takođe će pozitivnan uticaj imati i dobro obrazovana i visoko kvalifikovana radna snaga u tim zemljama koja će doprineti ekonomskom prosperitetu, navodi se u izveštaju.
U izveštaju se precizira da više ne važi stereotip da je Balkan luka za kriminalce i da taj region izlazi iz perioda kada su tajna policija i kriminalci profitirali od kršenja sankcija i trgovine ljudima, oružjem, cigaretama i drogom.
U dokumentu se navodi da je padu organizovanog kriminala u regionu doprinelo više faktora, a jedan od njih je veća regionalna stabilnost i razvoj demokratije, kao i otvaranje granica približavanjem Evropskoj uniji.
Tome su takođe doprinele i reforma sektora bezbednosti kojom je unapređeno pravosuđe, kao i bliža regionalna saradnja koja je načinila bavljenje organizovanim kriminalom riskantnijim.
U izveštaju se pokazuje da je otvorenost granica smanjila podsticaj kriminala a nije ga povećala, da je Balkan počeo da privlači trgovinu a ne kriminal i krijumčarenje, i da je kriminal u tom regionu bio rezultat postkomunističke tranzicije i sukoba u raspadu Jugoslavije i da ne predstavlja suštinsku karakteristiku tog regiona.
Što je region stabilniji, to je kriminal više u padu, ocenjuje se u izveštaju, ali se naglašava da je napredak ipak na staklenim nogama.
U izveštaju se podvlači da je u zemljama Balkana rasprostranjeno povezivanje politike, biznisa i organizovanog kriminala, i naglašava da bi tu borba protiv korupcije trebalo da postane glavni prioritet koji bi doprineo jačanju integriteta javnih institucija i podstakao razvoj zdrave poslovne klime.
Glavni cilj ovog izveštaja je, kako se navodi, da podstakne pružanje tehničke pomoći regionu Balkana da bi se dalje podstakla pozitivna kretanja i izbegao povratak na "problematični Balkan", a kao najveći prioritet se navodi Kosovo u kome je stabilizacija počela kasnije i u kome kriminal ostaje kao problem.
U izveštaju je analizirano stanje kriminala u devet zemalja - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumuniji i Srbiji.
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)