Gotovo svaki peti gradjanin Srbije dao je tokom prošle godine mito, što je najviše u regionu, a mito se najviše daje u zdravstvu i obrazovanju, saopštio je Transparensi internešenel.
U godišnjem izveštaju o percepciji korupcije te nevladine organizacije, navodi se i da svega šest odsto gradjana veruje da je vlada efikasna u borbi protiv korupcije, a dva odsto ispitanika veruje da pravosudje nije korumpirano.
Prema rezultatima istraživanja TI, 18 odsto ispitanika potvrdno je odgovorilo na pitanje da li su oni ili neko iz njihovog domaćinstva u proteklih 12 meseci dali mitu u bilo kom obliku.
Prosek za sve zemlje regiona iznosi četiri odsto.
Mito su najmanje plaćali gradjani Turske i Hrvatske, dva, odnosno tri odsto, dok je na Kosovu mito platilo 12 odsto stanovnika.
U Srbiji jedan odsto ispitanih smatra da je kada je reč o zemljištu prisutna velika ili politička korupcija, što je prosek u kategoriji zemalja zapadnog Balkana - potencijalnih članica EU, medju kojima su i BiH, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Turska.
S druge strane, najmanje ispitanih u odnosu na region - 39 odsto, veliku ili političku korupciju u pitanjima zemljišta ne smatra veoma ozbiljnim problemom, dok u Hrvatskoj 71 odsto ispitanih smatra to veoma ozbiljnim problemom.
Žalbu zbog mita u Srbiji je podnelo 25 odsto ispitanih. Više žalbi je podneto samo u Turskoj - 27 odsto, dok je najmanje u BiH - dva odsto ispitanih.
Kao razlog za nepodnošenje prijave, u Srbiji je 74 odsto reklo da to uopšte ne bi pomoglo, dok je 27 odsto reklo da ne zna kako, a 32 odsto je reklo bi to oduzelo isuviše vremena. Strah od osvete kao razlog je navelo 46 odsto ispitanih, što je najviše u regionu.
Na pitanje koliko je u poslednjih 12 meseci domaćinstvo dalo novca za mito u Srbiji, 68 odsto ispitanih odgovorilo je ništa, što je najmanje u regionu čiji je prosek 85 odsto. Da domaćinstvo ništa nije platilo za mito, najviše njih je reklo u BiH i Hrvatskoj - 91 odsto.
Manje od 30 dolara i izmedju 30 i 99 dolara u Srbiji je platilo po tri odsto ispitanih, dok je izmedju 100 i 499 dolara platilo četiri, a od 500 do 999 dolara jedan odsto. Plaćanje mita je odbilo dva odsto.
U Srbiji šest odsto ispitanih veruje da je vlada veoma efikasna u borbi protiv korupcije, 20 odsto da je donekle efikasna, 13 odsto da nije ni efikasna ni neefikasna, 20 dosto da je donekle neefikasna i 35 odsto da je veoma neefikasna.
Prosečno u regionu osam odsto gradjana smatra da je njihova vlada veoma efikasna, a 23 odsto da je veoma neefikasna. Najviše poverenja u vladu imaju gradjani Makedonije, od kojih 28 odsto smatra da je vlada veoma efikasna u borbi protiv korupcije, dok to isto smatra samo dva odsto ispitanih u Hrvatskoj.
Mito u obrazovanju u Srbiji je platilo šest odsto ispitanih ili osoba s kojima žive, čime je Srbija najgora u regionu. Najmanje su mito u obrazovanju platili gradjani BiH i Kosova, po dva odsto.
Za zdravstvene usluge u Srbiji 12 odsto ispitanika ili osoba s kojima žive je platilo mito, što je znatno više od proseka u regionu koji je pet odsto. U BiH i na Kosovu mito u zdravstvu je platilo 11 odsto, dok je najmanje platilo u Hrvatskoj i u Turskoj, tri i dva odsto.
Svega jedan odsto gradjana Srbije smatra da stranke nisu uopšte korumpirane, dok 39 odsto smatra da su ekstremno korumpirane. U regionu 10 odsto gradjana smatra da stranke nisu uopšte korumpirane, dok 26 odsto smatra da su krajne korumpirane.
U BiH takodje jedan odsto ispitanih smatra da stranke uopšte nisu korumpirane, a 55 da su krajnje korumpirane, što je najviše u regionu. Na Kosovu 35 odsto ispitanih smatra da su partije ekstremno korumpirane, dok u Hrvatskoj to misli 44 dosto.
Ispitani u BiH u regionu najmanje poveranja imaju i u parlament - jedan odsto njih smatra da parlament uopšte nije zahvaćen korupcijom, a 49 odsto smatra da je ekstremno korumpiran. Turci imaju najviše poverenja u svoj parlament, dok dva odsto u Srbiji smatra da parlament uopšte nije zahvaćen korupcijom, a 30 odsto smatra da je ekstremno korumpiran.
U Srbiji dva odsto ispitanih smatra da pravosudje nije korumpirano, dok 35 smatra da je krajnje korumpirano. Najmanje poveranje u pravosudje imaju gradjani BiH i Hrvatske, nula i jedan odsto smatraju da sudstvo nije uopšte korumpirano, dok 51 i 57 odsto smatra da je krajnje korumpirano. Najviše poveranja u sudstvo imaju gradjani Turske.
Za mito u pravosudju je u Srbiji platilo osam odsto ispitanika ili osoba s kojima žive. Prosek u regionu je sedam, a najmanje su platili ispitani u Hrvatskoj - dva odsto, a najviše u BiH - devet odsto.
U Srbiji je pripadnicima policije mito platilo devet odsto ispitanih ili osoba koje zive s njima, što je i prosek u regionu. Najmanje njih je platilo u Hrvatskoj - četiri odsto i na Kosovu i u Makedoniji, po pet odsto, dok je najviše platilo u Turskoj - 10 odsto.
Poreskim službama u Srbiji je platilo tri odsto ispitanih ili osoba koje žive s njima, što je prosek u regionu. U BiH niko, prema anketi, nije platio mito poreskim službama, dok je u Hrvatskoj i u Makedoniji platilo po jedan odsto.
Da javni službenici i službe uopšte nisu zahvaćeni korupcijom misli dva odsto ispitanih u Srbiji, dok na Kosovu, najviše u regionu, devet odsto ima poveranja u potpunu čistoću javnih službi. U BiH nula odsto veruje da javne službe uopšte nisu korumpirane. U Srbiji 33 odsto gradjana smatra da su javne službe krajnje korumpirane, a u Hrvatskoj 46, u BiH 48, a najmanje na Kosovu 24 i u Turskoj 23 odsto.
Dva odsto ispitanih u Srbiji smatra da mediji uopšte nisu korumpirani - najmanje u regionu gde je prosek 11 odsto, a najviše poverenja u potpunu nekorumpiranost medija imaju ispitanici s Kosova - 27 odsto njih. U Srbiji 26 odsto smarta da su mediji krajnje korumpirani, dok to isto smatra 30 odsto u Hrvatskoj i 35 odsto u BiH. Na Kosovu to misli osam odsto, što je najmanje u regionu.
Privatni sektor po mišljenju četiri odsto ispitanih u Srbiji nikada ne korisiti mito da bi uticao na vladinu politiku, zakone i propise, dok je regionalni prosek pet odsto. S druge strane, 35 odsto misli da u tu svrhu privatni sektor često koristi mito, a prosek u regionu je 31 odsto. Da privatni sektor to uvek radi misli 19 odsto ispitanih u Srbiji, koliko i na Kosovu, dok je prosek regiona 11 odsto.
Po jedan odsto ispitanih u Srbiji, BiH i Hrvatskoj smatra da privatni sektor uopšte nije korumpiran. Najmanje poverenja u nekorumpiranost privatnog sektora imaju gradjani BiH - 50 odsto misli da je krajnje korumpiran, dok u Srbiji to misli 33 odsto ispitanih.
Istraživanje je za Transparensi sproveo Galup. U ukupno 69 država širom sveta ispitane su 73.132 osobe.
Nakon objavljivanja najnovijeg izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije na putu evrointegracija mogli smo da čujemo da je „sistemska korupcija i dalje ozbiljan problem“ (EK) ali takođe i ocene da je „ovo najbolji izveštaj za Srbiju do sada“. (1)
Primena Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela predstavljena je javnosti u stilu u kojem je i najavljena - u stilu reklamne kampanje. Nije, naravno sud odgovoran zbog načina na koji se javnosti predstavlja primena zakona. Sud, prema zakonu, odlučuje o predlogu redovnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva, koje prethodno nalaže finansijsku istragu. Krajem septembra, na osnovu rezultata jedne takve istrage, trajno je oduzet plac u Šilerovoj ulici u Zemunu naslednicima vođa zemunskog kriminalnog klana Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića. Nigde, međutim, ni reči o tome gde je završio novac vođa "najopasnije bande na Balkanu", (0)
Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije najavljuje striktnu primenu novih, pooštrenih, mera za sprečavanje sukoba interesa, promene u sistemu kontrole finansiranja stranaka u skladu sa preporukama Saveta Evrope. Agencija će, najavila je, početi rad sa oko 50 zaposlenih. (0)
Zaštitnik građana Saša Janković podneo je Skupštini Srbije amandman na Vladin Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja kojim se garantuje zaštita duvačima u pištaljku. (2)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)