Predstavnici tri antikorupcijske institucije danas su predstavili rezultate rada i ukazali na probleme sa kojima se susreću.
Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja Stanojla Mandić kazala je na konferenciji za novinare, posvećenoj Međunarodnom danu borbe protiv korupcije, da je službi poverenika za dve i po godine stiglo oko 4.000 predmeta i da je 3.000 predmeta već rešeno.
Prema njenim rečima, od 2004. uspeli su da građane upoznaju sa pravom na dostupnost informacija i animiraju ih da to pravo koriste a uspeh je to što to pravo uvedeno u novi Ustav Srbije. Mandić je dodala da je u prvoj godini primene zakona stiglo 450
zahteva, u drugoj 1.800, a tokom 2007. godine 1.700 zahteva.
U početku su se najviše javljali predstavnici nevladinih organizacija i građani a sada se javlja veliki broj novinara koji pravo na dostupnost informacija koriste kao moćan mehanizam u obavljanju posla, ali i sindikati, političke organizacije i drzavni
organi, istakla je ona.
Dodala je da su najčešće tražene informacije koje se tiču raspodele sredstava, budžeta, plata, javnih nabavki, izdavanja raznih dozvola i licenci ali i one koje se tiču potpisivanja ugovora i realizacije projekata.
"U javnosti su najviše pažnje privukli slučajevi uvoza 'šarenih' vagona, izgradnja mosta kod Beške, prodaje Mobtela, žičare na Kopaoniku i koncesija za put Horgoš-požega", navela je zamenica poverenika za informacije od javnog značaja.
Ona je naglasila da je u narednom periodu neophodno da država učini više na izvršenju odluka poverenika, uvede nadzor i prekršajne sankcije i da se usvoje izmene Zakona o dostupnosti informacija od javnog značaja.
Predsednik Komisije za zaštitu prava Saša Varinac istakao je da je značaj javnih nabavki veoma veliki i to u političkim, finansijskom i funkcionalnom smislu jer država i svi njeni organi funckionišu kroz sistem javnih nabavki.
Važnost sistema javnih nabavki pokazuje i činjenica da su državni organi, javna preduzeća i druge službe koje primenjuju Zakon o javnim nabavkama prošle godine potrošili 1,6 milijardi evra na nabavku dobara, radova i usluga i da je zaključeno 250.000 ugovora. On je istakao da su Uprava za javne nabavke i Komisija za zaštitu prava oformljene Zakonom o javnim nabvakama, koji je usvojen 2002. godine a koji je dve godine kasnije izmenjen i dodao da se uskoro očekuje usvajanje novog zakona iz te oblasti.
"Komisija je od 2004. godine, kada je oformljena, odlučila po 1.700 zahteva i više od 50 odsto njih su usvojeni", kazao je on i dodao da su ti postupci poništeni - neki delimično a neki u potpunosti.
Prema njegovim rečima, problem predstavlja to što Komisija i Uprava nemaju svoje prostorije niti budžet i što je pravni položaj Komisije "čudan" jer ona nije deo Uprave za javne nabavke. Varinac je kazao da oni u novom predlogu zakona o javnim nabavkama pokušavaju da obezbede osnovne uslove za rad komisije kao nezavisnog organa - da dobije budžet, da članove bira parlament i da se oformi stručna služba.
Predviđa se javno objavljivanje odluka na portalu Uprave za javne nabavke na kojem će građani moći da se informišu o svim postupcima koji su u toku a time će biti omogućeno efikasno praćenje i kontrola sistema, istakao je predsednik Komisije za zaštitu prava.
Predsednik Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa Milovan Dedijer istakao je da je to telo, od početka rada, pokrenulo oko 1.500 postupaka zbog povrede zakona, izreklo 160 javnih mera i oko 500 nejavnih upozorenja.
Prema rečima Dedijera, u registru službe odbora ima oko 19.000 izveštaja o imovini funkcionera i to za 10.000 imena što znači da nedostaju izveštaji za oko 3.000 funkcionera. On je ukazao da se mora obezbediti poštovanje odluka Odbora i kao primer nepoštovanja naveo to što u Skupštini Srbije i dalje, posle izrečenih mera o nespojivosti funkcija, sede tri poslanika koji su u isto vreme predsednici ili zamenici predsednika opština i koji neće da podnesu ostavke.
Kreiranje sekcije Paragraf omogućila je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji. Misija OEBS-a finansijski podržava članke objavljene na ovoj strani
Paragraf na ulici prati sprovodjenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije Republike Srbije, usvojene u decembru 2005. godine, analizira primenu antikorupcijskih propisa u Srbiji, usvojenih u proteklih pet godina - njihove efekte, pozitivne domete, greške koje su uočene u praksi i izmene koje se najavljuju.
Tekstovi koji su nastali u okviru projekta Paragraf besplatno su dostupni svim zainteresovanim medijima i pojedincima na portalu Argus. Odgovornost za sadržinu tekstova objavljenih na sajtu u potpunosti preuzima uredništvo sajta. Tekstovi ne odražavaju mišljenja donatora koji su pomogli projekat.
Nakon objavljivanja najnovijeg izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije na putu evrointegracija mogli smo da čujemo da je „sistemska korupcija i dalje ozbiljan problem“ (EK) ali takođe i ocene da je „ovo najbolji izveštaj za Srbiju do sada“. (1)
Primena Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela predstavljena je javnosti u stilu u kojem je i najavljena - u stilu reklamne kampanje. Nije, naravno sud odgovoran zbog načina na koji se javnosti predstavlja primena zakona. Sud, prema zakonu, odlučuje o predlogu redovnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva, koje prethodno nalaže finansijsku istragu. Krajem septembra, na osnovu rezultata jedne takve istrage, trajno je oduzet plac u Šilerovoj ulici u Zemunu naslednicima vođa zemunskog kriminalnog klana Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića. Nigde, međutim, ni reči o tome gde je završio novac vođa "najopasnije bande na Balkanu", (0)
Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije najavljuje striktnu primenu novih, pooštrenih, mera za sprečavanje sukoba interesa, promene u sistemu kontrole finansiranja stranaka u skladu sa preporukama Saveta Evrope. Agencija će, najavila je, početi rad sa oko 50 zaposlenih. (0)
Zaštitnik građana Saša Janković podneo je Skupštini Srbije amandman na Vladin Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja kojim se garantuje zaštita duvačima u pištaljku. (2)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)