Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle nekoliko godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo.
Zakon o finansiranju političkih partija usvojen je u julu 2003. godine, a primenjuje se od 1. januara 2004. godine. Na neophodnost izmena ukazivano je iz Transparentnosti Srbija još u novembru 2004. godine, a iz Skupštine Srbije u martu 2005. godine je poručeno da će izmene biti gotove za “mesec-dva”.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je u aprilu 2004. godine, primenjuje se od januara 2005. godine, a Odbor za rešavanje sukoba interesa od kraja 2005. godine traži izmene. U međuvremenu je odlučeno da oblast rešavanja sukoba interesa bude regulisana širim antikorupcijskim zakonom po kome će se formirati agencija za borbu protiv korupcije. Taj zakon je već jdnom stigao da parlamenta, posle izbora je povučen i sada se ponovo dorađuje.
I treći važan antikorupcijski zakon - Zakon o slobodnom pristupu informacijama – iskazao je mane tokom primene. Usvojen je u novembru 2004. godine, od samog početka primene postalo je jasno da je poveravanje nadzora za primenu Ministarstvu za kulturu bil agreška. Ta izmena, kao ni niz drugih koje su poverenik i stručna javnost tražili do danas nisu usvojene, iako su se poslanici prer šest meseci izjašnjavali o izmenama zbog usklađivanja zakona sa novim ustavom.
Zakon o finansiranju stranaka doneo je novi koncept - pretežno finansiranje stranaka i kampanja iz budžeta, posebno naknadu kompletnih troškova za pobednika na izborima, kako bi se pobednici što manje vezivali za donatore. Taj koncept našao se na ispitu pred predsedničke izbore 2004. godine, kada je tadašnji ministar finansija Mlađan Dinkić predložio izemju kojom bi se 10 puta umanjilo budžetsko izdavanje, ali su izmene, pod pritiskom stručne javnosti povučene.
Stručna javnost nije kasnije uspevala, međutim, da izdejstvuje izmene zakona.
Već u novembru 2004. godine Transparentnost Srbije je zaključila da Zakon o finansiranju političkih stranaka nije prošao na prvom ispitu, na finansiranju kampanje za predsedničke izbore u junu te godine. Predsednik Transparentnosti Srbija Vladimir Goati, programskii direktor te organizacije Nemanja Nenadić i nekadašnji predsednik Predrag Jovanović – ukazali su tada da zakon predstavlja krupan napredak u odnosu na ranija rešenja, ali nije pošteđen slabosti i nedostataka. Oni su preporučili 28 izmena samo u delu koji se odnosi na finansiranje kampanje.
Među preporukama za poboljšanje zakona, nastalim na osnovu analiza njegovih nedostatka, bilo je, tako, određivanje postotka glasova koji je granica za naknadu troškova iz javnih sredstava. Zakon takođe, ne propisuje obavezu objavljivanja imena donatora i provere boniteta donatora. Predloženo je razdvajanje regulisanja finansiranja kampanje za predsednika republike, opština i gradonačelnika od kampanji za članove predstavničkih tela. Zakon takođe ne sadrži jasnu odredbu o "plafonu" sredstava koja se mogu potrošiti i ne uvažava specifičnosti koje mogu nastati pri istovremenom održavanju više izbora.
Preporučuje se izjednačavanje prava i obaveza stranaka i grupa građana kao predlagača kandidata, jer nekim sankcijama koje zakon propisuje nisu podložne grupe građana, kao "ad hoc" udruženja. Zakon kao troskove kampanje praktično tretira samo reklamiranje, a problematična je i činjenica da unapred nije precizno određen iznos koji pripada predlagačima kandidata.
Ubrzo je Odbor Skupštine Srbije za finansije formirao radnu grupu, koja je trebalo da uradi izmene zakona. Potpredsednik Odbora Radojko Obradović u martu 2005. godine je izjavio “da će za mesec-dva biti završen predlog izmena Zakona o finansiranju političkih stranaka” kojim će se otkloniti manjkavosti zakona – nepostojanje rokova, nedefisnisane procedure, i nepostojanje sankcija za neizvršavanje obaveza iz zakona, posebno u vezi sa izbornim kampanjama.
Zakon bi trebalo da zadrži postojeći "antikorupcijski duh" - da se većina sredstava za izborne kampanje i za redovno finansiranje stranaka obezbeđuje iz budžeta, a nova rešenja omogućiće da skupština ili drugo nezavisno telo ima mnogo jaču i jednostavniju kontrolu finansiranja stranaka, a da svi podaci budu dostupni široj javnosti. Izmene priprema radna grupa Odbora za finansije u kojoj su po jedan predstavnik svih stranaka i dva nezavisna stručnjaka. U javnu raspravu koja se planira pre nego što tekst izmena stigne pred poslanike, uključiće se domaći i međunarodni stručnjaci, najavio je Obradović pre dve i po godine.
Do polovine 2006. godine stranke i stručnjaci su postigli konsenzus o nekoliko pitanja - ukidanju limita na obim sredstava koja političke stranku mogu da prikupe iz privatnih izvora i punu javnost svih donacija.
Stranke su se uglavnom složile i d atreba ukinuti odredbu prema kojoj stranka od imovine u svom vlasništvu može da stiče prihod od najviše 20 odsto od svog ukupnog godišnjeg prihoda.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa biće izmenjen do kraja ove godine, kako bi važio i za funkcionere ustanova čiji su osnivači Republika, Pokrajina i lokalna samouprava, najavio je u novembru 2005. godine predsednik Odbora za rešavanje sukoba interesa Milovan Dedijer. Dedijer je u poslednje dve godine odustao od nerealnih najava, ali ne i od insistiranja na izmenama, među kojima su javnost izveštaja o imovini funkcionera.
Značajne izmene, odnosno unapređivanje oblasti rešavanja sukoba interesa predviđene su tekstom zakona o antikorupcijskoj agenciji. Članovi odbora su se, međutim, sve vreme javne rasprave oštro protivili konceptu po kome bi stručno telo, sastavljeno od profesionalaca, preuzelo od njih tu oblast.
Vlada Srbije usvojila je krajem oktobra 2006. godine Nacrt zakona o agenciji za borbu protiv korupcije kojim se predviđa formiranje nezavisnog i samostalnog tela, koje preuzima nadležnosti Republičkog odbora za rešavanje sukoba interesa, nadzire sprovođenje Nacionalne antikorupcijske strategije i Akcionog plana, koordinira rad državnih organa u borbi protiv korupcije i predlaže izmene postojećih i usvajanje novih zakona od značaja za borbu protiv korupcije.
Značajan deo odredbi koje se odnose na sukob interesa preuzet je iz važećeg zakona, ali su u tekstu postojale i neke bitne novine. Neke od najznačajnijih su obaveza funkcionera da sami prijave kada su u sukobu interesa kako bi se izuzeli iz postupka, kao i ništavnost akta koji je doneo funkcioner koji je bio u sukobu interesa. Novost je bila i izričita zabrana korišćenja javnih resursa i skupova na kojima neko učestvuje u svojstvu funkcionera, za promociju političkih organizacija.
Predviđeno je da, od podataka iz registra imovine funkcionera, javni budu samo podaci o plati i drugim prihodima koje funkcioner prima iz budžeta, kao i podaci o javnim funkcijama koje obavlja u skladu sa zakonom.
Zakon se nikada nije našao pred poslanicima jer je u međuvremenu usvojen novi ustav, raspisani su izbori, a potom je povučen iz proceduru zbog, kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, dorade.
Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje u martu 2006. godine preporučio je vladi izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, kako bi se nadzor nad njegovim sprovođenjem poverio Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Ministarstvo kulture koje bi trebalo da nadzire sprovođenje tog zakona nije ni dovoljno stručno, niti kadrovski opremljeno za taj posao, ocenio je Odbor koji je tada usvojio godišnji Izveštaj o primeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i istakao veliki doprinos Poverenika za informacije Rodoljuba Šabića.
Poverenik Rodoljub Šabić je ukazao da je neophodno obezbediti efikasan mehanizam nadzora i odgovornosti nad sprovođenjem zakona i naveo da Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu već ima inspekcijske organe širom Srbije koji bi to radili i, samim tim, izricali predviđene sankcije.
Skupština Srbije u julu 2006. godine je usvojila izmene, ali ne te koje je poverenik tražio već izemen radi usklađivanja sa novim ustavom - utvrđeno je da Poverenik za informacije od javnog značaja ima mogućnost pokretanja postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih akata i precizirano je da Poverenika bira Skupština Srbije glasovima više od polovine svih poslanika.
Utvrđeno je i da, ako isto lice ponovo bude birano za poverenika ili njegovog zamenika pre nego što mu istekne mandat, novi mandat prestaje po isteku sedam godina od prvog izbora. Takođe, poverenik može dva puta da bude biran na tu funkciju.
Krajem 2007. godine grupa nevladinih organizacija pokrenula je inicijativu za izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Na tekstu izmena radili su eksperti iz nevladinog sektora i sam poverenik. Predloženim izmenama se, pored ostalog, planira uvođenje zaštite za "duvače u pištaljku" - osobe koje ukažu na nepravilnosti i korupciju u svojim organizacijama i institucijama, kažnjavanje odgovornih umesto ovlašćenih lica, kao i preciziranje pojedinih odredbi koje su u protekle tri godine proizvoljno tumačene.
Inicijativu je, uz 70.000 potpisa predata parlamentu, ali je, prema najavama poslaničkih grupa malo verovatno da će biti usvojena.
Sve političke stranke zastupljene u Skupštini Srbije slažu se, naime, da su izmene potrebne, ali neke od njih, poput radikala, ne žele da podrže tekst koji je izradila nevladina organizacija , neke najavljuju da će vlada pripremiti predlog zakona, dok su opozicione partije koje su spremne da glasaju za predložene izmene u manjini.
Kreiranje sekcije Paragraf omogućila je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji. Misija OEBS-a finansijski podržava članke objavljene na ovoj strani
Paragraf na ulici prati sprovodjenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije Republike Srbije, usvojene u decembru 2005. godine, analizira primenu antikorupcijskih propisa u Srbiji, usvojenih u proteklih pet godina - njihove efekte, pozitivne domete, greške koje su uočene u praksi i izmene koje se najavljuju.
Tekstovi koji su nastali u okviru projekta Paragraf besplatno su dostupni svim zainteresovanim medijima i pojedincima na portalu Argus. Odgovornost za sadržinu tekstova objavljenih na sajtu u potpunosti preuzima uredništvo sajta. Tekstovi ne odražavaju mišljenja donatora koji su pomogli projekat.
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)