Pravila finansiranja izborne kampanje u Srbiji nisu dorečena, a sve manjkavosti koje su ranije uočene u Zakonu o finansiranju poltičkih stranaka i dalje su aktuelne, izjavio je danas programski direktor Transparensi Srbija Nemanja Nenadić.
On je agenciji Beta rekao da bi pojedine odredbe tog Zakona trebalo precizirati, ali i rešiti probleme koji postoje sa pojedinim organima koji kontrolišu da li su poštovane odredbe o finansiranju.
"Manjkavost propisa o finansiranju kampanje leži u tome što iz državnog budžeta svi neuspešni kandidati, kao i onaj koji eventualno učestvuje u drugom izbornom krugu računaju na isti iznos, a samo predlagač pobednika na izborima može da dobije nešto više za naknadu troškova izborne kampanje", kazao je Nenadić.
On je naveo da se često javlja nedoumica da li je novac koji se iz budžeta dodeljuje nagrada za uspešne kandidate i njihove predlagače ili naknada troškova.
"Transparentnost Srbija smatra da je jedino ispravno tumačiti zakonske odredbe tako da se novac tretira kao naknada troškova koji su predlagači kandidata imali u izbornoj kampanji", objasnio je Nanadić.
On je istakao da ne bi bilo ispravno ako bi predlagač kandidata koji pobedi iz budžeta dobio više novca nego ono što je prikupio iz drugih izvora finansiranja i utrošio do dana održavanja izbora .
"Kada je reč o predsedničkim izborima, u Predlogu zakona o budžetu za 2008. godinu nisu izričito iskazana sredstva koja će biti dodeljena za finansiranje kampanje, ali to ne bi trebalo da bude problem s obzirom na odredbu Zakona o finasiranju političkih stranaka u kojoj se navodi da se ta sredstva obezbeđuju u zakonski propisanom roku iz budžetske rezerve", kazao je Nenadić.
On je podsetio da prilikom izbora 2004. godine, ipak nije izdvojena propisana cifra već pet puta manja i da i sada postoji opasnost da ta odredba zakona ne bude poštovana do kraja.
Nenadić je naveo da kandidati koji učestvuju u izbornoj trci moraju znati na kolika sredstva iz budžeta mogu računati.
"Taj iznos ni ove godine po svoj prilici neće biti takav da može da se pokrije trošak ozbilje kampanje. Ako u izbornoj trci bude desetak kandidata svaki od njih će moći da računa na oko osam miliona dinara. To može da bude dovoljno za neke osnovne troškove izborne kampanje", ocenio je Nenadić.
On je naveo da se u finansiranju predsedničke kampanje postoji još jedan problem u vezi sa regulativom izbornog procesa.
"Često imamo neozbiljne kandidate u izbornoj trci. To su oni koji na izborima dobiju manje glasova od prethodno prikupljenih potpisa za kandidaturu. Problem je što i oni dobijaju sredstva iz budžeta i to bespovratno. Zbog toga se smanjuje i iznos koji ozbiljniji kandidati dobiju iz budžeta", objasnio je Nenadić.
Zakon o finansiranju političkih partija predviđa da se iz budžeta za kampanju izdvaja 0,1 odsto ukupnih prihoda budžeta, umanjenih za transfer drugim nivoima vlasti i organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.
Prema predlogu budžeta za 2008. godinu, to je oko 400 miliona dinara.
Svi kandidati, koje verifikuje Republička izborna komisija, podeliće na jednake delove 20 odsto tih sredstava - 80 miliona dinara, dok je za naknadu troškova kampanje budućeg predsednika namenjeno 80 odsto - 320 miliona dinara, odnosno oko četiri miliona evra.
Kreiranje sekcije Paragraf omogućila je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji. Misija OEBS-a finansijski podržava članke objavljene na ovoj strani
Paragraf na ulici prati sprovodjenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije Republike Srbije, usvojene u decembru 2005. godine, analizira primenu antikorupcijskih propisa u Srbiji, usvojenih u proteklih pet godina - njihove efekte, pozitivne domete, greške koje su uočene u praksi i izmene koje se najavljuju.
Tekstovi koji su nastali u okviru projekta Paragraf besplatno su dostupni svim zainteresovanim medijima i pojedincima na portalu Argus. Odgovornost za sadržinu tekstova objavljenih na sajtu u potpunosti preuzima uredništvo sajta. Tekstovi ne odražavaju mišljenja donatora koji su pomogli projekat.
Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Smanjenje broja dozvola i skraćenje roka za njihovo izdavanje jedna je od obavezujućih preporuka za borbu protiv korupcije koju Srbija treba da ispuni. Telo Saveta Evrope koje nadgleda borbu protiv korupcije - GREKO (Grupa država za borbu protiv korupcije) izdalo je u junu 2006. godine izveštaj u kome je Srbiji dato 25 preporuka. Posle dve godine, u junu 2008. GREKO je zaključio da je Srbija na zadovoljavajući način ispunila 12, a delimično 13 preporuka. Do kraja 2009. godine i tih 13 moraju biti ispunjene. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)