Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić naložio je javnim preduzećima da Administrativnom odboru Skupštine Srbije dostave podatke o platama i naknadama rukovodstava, saopšteno je danas iz kabineta poverenika.
U saopštenju se navodi da je, postupajući po žalbi Administrativnog odbora, poverenik izdao rešenja sledećim javnim preduzećima: PTT saobraćaja Srbije, Putevi Srbije, Aerodrom "Nikola Tesla", RATEL, RTS, NIS, NIS Petrol i Republičkoj direkciji za vode.
"Prema zakonu, ova rešenja su obavezujuća i oni na koja se odnose dužni su da po njima postupe u utvrđenom roku", izjavio je Šabić izražavajući nadu da ovim "privodi kraju postupak čije vođenje je samo po sebi svojevrstan apsurd".
On je podsetio da je "u slučaju potrebe" Vlada Srbije dužna da obezbedi izvršenje ovih rešenja.
Administrativni odbor je informacije o zaradama tražio od Vlade, odnosno od Ministarstva finansija, a kako ih nije dobio obratio se povereniku koji je zahteve prosledio na adrese onih na koje se odnose. Šabić je naveo da je tri četvrtine dostavilo Odboru tražene podatke, a protiv onih koji to nisu učinili Odbor je povereniku podneo formalne žalbe na osnovu kojih su doneta ova rešenja.
Poverenik u izjavi je podsetio da se Zakonom kao informacija od javnog značaja definiše ona "kojom raspolaže organ javne vlasti, nastala u radu ili u vezi sa radom organa vlasti, sadržana u određenom dokumentu, a odnosi se na sve ono o čemu javnost ima opravdan interes da zna".Prema istom zakonu, takva informacija mora biti dostupna javnosti.
Podsećajući da je reč o organima koji se finasiraju iz budžeta, Šabić je ocenio apsurdnim da radno telo najvišeg organa zakonodavne vlasti informacije koje bi po zakonu morale biti dostupne svima mora da traži uz pomoć Poverenika.
"U demokratskom svetu čiji deo želimo da budemo nezamislivo je da se ovakvi podaci uskraćuju javnosti. Javnosti su dostupni podaci o platama i naknadama ne samo rukovodstava državnih preduzeća nego i mnogih privatnih preduzeća", naveo je on.
Šabić je citirao i Preporuku Komisije evropskih zajednica (2004/913/CE) kojom je predviđeno da svako preduzeće koje kotira na berzi treba da javno objavi deklaraciju o politici naknada.
"Što se objavljivanja informacija o individualnim naknadama direktora i članova upravnog ili nadzornog odbora tiče, taksativno se navode ne samo zarade, već i paušali, provizije, novčana učešća u dobiti, naknade u vidu akcija, eventualne penzijske beneficije, pa čak i iznosi dodeljenih zajmova", kazao je on.
Objavljivanje ovakvih tačnih ažurnih informacija Komisija evropskih zajednica smatra važnom pretpostavkom za jačanje poverenja i za unapređenje zdrave prakse upravljanja preduzećima, zaključio je poverenik za informacije od javnog značaja.
Kreiranje sekcije Paragraf omogućila je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji. Misija OEBS-a finansijski podržava članke objavljene na ovoj strani
Paragraf na ulici prati sprovodjenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije Republike Srbije, usvojene u decembru 2005. godine, analizira primenu antikorupcijskih propisa u Srbiji, usvojenih u proteklih pet godina - njihove efekte, pozitivne domete, greške koje su uočene u praksi i izmene koje se najavljuju.
Tekstovi koji su nastali u okviru projekta Paragraf besplatno su dostupni svim zainteresovanim medijima i pojedincima na portalu Argus. Odgovornost za sadržinu tekstova objavljenih na sajtu u potpunosti preuzima uredništvo sajta. Tekstovi ne odražavaju mišljenja donatora koji su pomogli projekat.
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Koliko su u Srbiji zaštićeni oni koji ukažu na nepravilnosti ili neefikasno trošenje narodnog novca pokazaće vreme i sud u slučaju građevinskog inspektora iz Novog Sada, Zorana Jovanovića. (0)
Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)