Komisija za zastitu konkurencije donela je novo resenje kojim se zabranjuje spajanje Primera C i C marketa, u vlasnistvu Delte, potvrdila je danas agenciji Beta predsednica Komisije za zaštitu konkurencije Dijana Marković Bajalović.
"Rešenje će narednih dana biti uručeno Delti, koja ima opet mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Srbije", rekla je Dijana Marković
Bajalović.
Predsednica Komisije je navela da je analiza pokazala da je pripajanje C marketa trgovinskom lancu Delte, ta kompanija u Beogradu, po broju prodavnica, zauzala dominantan položaj, odnosno tržišno učešće veće od 50 odsto.
"U toku su i neke druge analize kojima će se najverovatnije potvrditi da i po nekim drugim osnovama Delta ima monopolsku poziciju u Beogradu", rekla je Dijana Marković Bajalović. Dodala je da nadležnost Komisije nije da ispituje da li kompanije
koje imaju dominantan položaj i zloupotrebljavaju taj položaj.
U toku su pripreme izmena Zakona o zaštiti konkurencije kojima će Komisija dobiti veća ovlašćenja, a moći će i da izriče i
novčane kazne za nepoštovanje propisa vezanih za monopolske pozicije. U slučaju Delte, na primer, kako je predloženo izmenama tog zakona, kazna za nedozvoljeno pripajanje C marketa bila bi između jedan odsto i 10 odsto godišnjeg prihoda te kompanije.
Prvo rešenje Komisije za zaštitu konkurencije o spajanju C marketa i Delte poništio je Vrhovni sud Srbije zbog grešaka u upravnom postupku. Prema nalazima komisije, Delta je nezakonito postala vlasnik C marketa jer je prvo kupila akcije tog trgovinskog lanca, a posle je za kupovinu tražila odobrenje Komisije koje nije dobila.
Komisija je podnela zahtev sudiji za prekršaje, tražeći kažnjavanje Delte jer je sprovela koncentraciju bez odobrenja, što
je sudija odbio, pa je Komisija zato podnela žalbu drugostepenom organu, rekla je Dijana Marković Bajalović.
Dijana Marković Bajalović je najavila da će od republičkog tužioca tražiti da ispita da li je Vrhovni sud Srbije prekršio zakon kada je poništio prvo rešenje Komisije kojim je zabranjeno spajanje Primera C i C marketa.
Kreiranje sekcije Paragraf omogućila je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji. Misija OEBS-a finansijski podržava članke objavljene na ovoj strani
Paragraf na ulici prati sprovodjenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije Republike Srbije, usvojene u decembru 2005. godine, analizira primenu antikorupcijskih propisa u Srbiji, usvojenih u proteklih pet godina - njihove efekte, pozitivne domete, greške koje su uočene u praksi i izmene koje se najavljuju.
Tekstovi koji su nastali u okviru projekta Paragraf besplatno su dostupni svim zainteresovanim medijima i pojedincima na portalu Argus. Odgovornost za sadržinu tekstova objavljenih na sajtu u potpunosti preuzima uredništvo sajta. Tekstovi ne odražavaju mišljenja donatora koji su pomogli projekat.
Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)