Medijska bura nastala posle prvih hapšenja fudbalskih funkcionera u Srbiji polako se stišava, iako nijedan od slučajeva još nije dobio epilog pred sudom.
Okružno tužilaštvo u Beogradu pred sobom ima zadatak da dokaže da su nekadašnji funkcioneri Crvene zvezde Dragan Džajić, Vladimir Cvetković i Miloš Marinković zloupotrebili službeni položaj i pribavili milionsku korist prilikom prodaje igrače.
Sud u Novom Sadu i dalje se bavi postupkom protiv nekadašnjeg predsednika Upravnog odbora Vojvodine Ratka Butorovića, koji je optužen za lažiranje utakmica, odnosno podmićivanje sudija.
Butorović je posle privođena pušten da se brani sa slobode, ali je podneo ostavku na mesto u Upravnom odboru Vojvodine na čije utakmice nije dolazio od trenutka kada je uhapšen.
Poslednji u nizu priveden je nekadašnji generalni sekretar Zajednice prvoligaša Milovan Nikodinović, koji je tu funkciju obavljao više od decenije.
Nikodinović je optužen da je učestvovao u transferu Vanje Grubača u Hamburg 1998. godine, na kome je tadašnji čelnik OFK Beograda Zvezdan Terzić, koji je kasnije obavljao i funkciju predsednika Fudbalskog saveza Srbije, navodno pribavio protivpravnu korist od 1,1 miliona nemačkih maraka.
Okružni su u Beogradu ove nedelje naložio je prinudno privođenje Terzića, koji je već više od dva meseca u bekstvu.
"Terziću je na poznatu adresu upućen poziv da se javi sudu, ali se poziv vratio kao neuručen. Zato je izdat nalog za prinudno privođenje.Postupajući sudija će, kada se akcija izvrši uspešno ili neuspešno, odlučiti o dalji postupcima", rekla je agenciji Beta portparolka Okružnog suda Ivana Ramić.
Postupci protiv fudbalskih funkcionera, ipak, nisu u međusobnoj vezi, pa se za sada procesi vode pred redovnim sudovima, a ne pred posebnim odeljenjem za organizovani kriminal, što je opcija koju zagovara deo javnosti.
Razlog je ocena da bi Posebno odeljenje Okružnog suda u Beogradu sa svojim mehanizmima moglo bolje da postupa u slučaju, pre svega da utvrdi na kojim je računima završio novac od navodnih malverzacija.
"Predmet za sada nije pred posebnim odeljenjima, ali niko ne može da prognozira da li će tako i ostati. Ako se u istrazi utvrde elementi organizovanog kriminala, sigurno je da će specijalno tužilaštvo reagovati", kazao je Beti specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević.
Radisavljević nije želeo da komentariše ocene advokatskog tima Dragana Džajića, najboljeg igrača Srbije u 20. veku u izboru Fudbalskog saveza Srbije, da nema zakonskih osnova da njihov klijent potpadne pod nadležnost posebnog odeljenja.
Zakonik o krivičnom postupku, između ostalog, kaže da kao delo koje potpada pod organizovani kriminal može biti okarakterisano samo ono koje je rezultat delovanja tri ili više osoba.
Troje optuženih za sada je samo u slučaju transfera Gorana Drulića iz Zvezde u Saragosu 2001. godine, na kome su Džajić, Cvetković i Marinković navodno prisvojili 6,1 miliona evra.
U Zakoniku o krivičnom postupku, međutim, postoji još uslova koji treba da budu ispunjeni kako bi delo potpalo pod nadležnost suda za organizovani kriminal. Ukupno ih je osam, a moraju biti ispunjena barem tri.
Džajić i Cvetković osumnjičeni su i za maverzacije prilikom prodaje Zorana Njeguša u madridski Atletiko na kome su navodno prisvojili 3,5 miliona maraka. Tužilaštvo je podnelo zahtev za proširenje istrage protiv njih dvojice i zbog transfera Perice Ognjenovića u madridski Real.
Istraga protiv Džajića i Marinkovića proširena je i na prodaju Nemanje Vidića moskovskom Spartaku, na kome je navodno zarađeno dva miliona evra.
Džajićevi advokati do sada su održali već dve konferencije za novinare na kojima su ukazali na navodne nepravilnosti u postupku protiv nekadašnjeg predsednika Crvene zvezde i istakli da se u njegovom slučaju uvodi novo pravilo - "pretpostavka krivice".
"Nema apsolutno nikakvih zakonskih uslova da slučaj pređe u nadležnost specijalno tužlaštva, iako nas, s obzirom na brojne nepravilnosti, i to ne bi iznenadilo", kazao je, između ostalog, advokat Milan Vujin.
"Situacija bi se u tom slučaj dodatno zakomplikovala, jer ne bismo smeli da se obraćamo javnosti, pošto su sv detalji tokom istrage u specijalnom sudu smatraju državnom tajnom", dodao je advokat Zdenko Tomanović, koji je ukazao i na sporost Okružnog suda u postupanju protiv Džajića, Cvetkovića i Marinkovića.
Džajićevi branioci, naravno, tvrde da tužilaštvo nema dokaza protiv njihovog klijenta i da je ceo proces montiran, iako još ne znaju odakle.
Mediji su, sa druge strane, još ranije najavili pokretanja novih prostupaka zbog mnogih sumnjihivih transfera, ali i hapšenja funkcionera iz drugih klubova.
Zvaničnih potvrda za sada nema, a javnost na "spletke" u srpskom fudbalu podsećaju još samo prepucavanja Džajićevih advokata sa tužilaštvom i sudom i apeli Unije Roma da se Džajiću dozvoli da se brani sa slobode.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu do sada je izrekao 17 presuda protiv države Srbije, na osnovu kojih je građanima iz budžeta isplaćeno nešto (0)
Srbija je ispunila obavezu prema Grupi zemalja za borbu korupcije (GRECO) i dostavila izveštaj o ispunjavanju preporuka te organizacije Saveta Evrope, čija je članica, ali se ne može pohvaliti da je sve preporuke ispunila na zadovoljavajući način. (2)
Protekla predizborna kampanja je pokazala da u Srbiji i dalje nema uslova za borbu protiv korupcije, i da ih neće ni biti sve dok se slučajevi krupne korupcije budu zloupotrebljavali za predizborne prozivke. Prozivka u kampanji nije borba protiv korupcije, naprotiv, takvom halabukom onaj koji proziva samo hoće da prikrije svoj odnos prema poštovanju zakona i izgradnji institucija – dok govore o korumpiranosti drugih, istovremeno su spremni da sruše svaku instituciju koja im se nađe na putu ka vlasti. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)
Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Portala Argus niti Novinske agencije Beta.