Portal za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije
Ni četiri godine nakon tužbe protiv troje sudija i biznismena Anđelka Bitevića nema pravosnažne presude

Borba protiv korupcije ili blaćenje sudija

Novi Sad/Zrenjanin,
14:28,
07. april 2008.
Beta
Darko Šper

Ni četiri godine nakon što je Okružno javno tužilaštvo u Zrenjaninu optužilo troje sudija za korupciju, javnosti još uvek nije jasno da li su oni zaista primili novac od kontroverznog zrenjaninskog biznismena Anđelka Bitevića.

Iako se u proleće 2004. godine činilo da je država počela ozbiljnu borbu protiv korupcije u srpskom pravosuđu, još nije dokazano da su sudije Okružnog suda u Nišu Stojadin Jovanović i zrenjaninske sudije Ljubica Popović i Ištvan Ripson primili poklon kako bi bili blagonakloni prema Biteviću ili mu pomogli u brojnim sudskim postupcima koje je vodio.

U periodu od sredine marta do sredine maja 2004. godine Bezbedonosno-informativna agencija (BIA) u Zrenjaninu podnela je krivične prijave protiv troje sudija Jovanovića zbog sumnje da ih je podmitio poznati privatni preduzetnik iz Zrenjanina, a iz Okružnog javnog tužilaštva ubrzo je stigla najava da će biti pokrenuta sveobuhvatna istraga i da postoje ozbiljni dokazi u vidu prisluškivanih razgovora, sačinjenih od strane radnika BIA, koji ne idu u prilog osumnjičenim sudijama.

Četiri godine kasnije postupak protiv sudije Popović je obustavljen, iz predmeta koji se vodi protiv sudije Jovanovića izdvojeni su transkripti prisluškivanih razgovora, dok suđenje protiv sudije Ripsona još traje.

Anđelka Bitevića, vlasnika zrenjaninskog preduzeća "Victory", pripadnici BIA uhapsili 16. marta 2004. zbog sumnje da je podmitio sudiju Jovanovića. Istog dana BIA je privela i sudiju Jovanovića protiv kojeg je podneta krivična prijava zbog sumnje da je od Bitevića "primio poklon u vidu stana u Budvi u vrednosti 36.800 evra, kako bi ga oslobodio krivice za učešće u poznatoj aferi trovanja lozovom rakijom". Sudija Jovanović je, podsetimo, oslobodio Bitevića optužbe da je niškom preduzetniku Miroslavu Živadinoviću - Zozi prodao metil-alkohol za proizvodnju alkoholnog pića od kojeg se početkom 1998. godine otrovalo 56 ljudi, a 43 je preminulo.

Optužnica protiv Bitevića u dva navrata je proširena zbog sumnje da je utajio porez, a istovremeno je optužena i njegova knjigovođa, Marija Bodvai zbog izbegavanja plaćanja poreza osnivanjem fantomskih firmi preko kojih su obavljani važni poslovi.

Sudiju Trgovinskog suda Ljubicu Popović BIA je privela 25. maja 2004. zbog sumnje da joj je Bitević poklonio 5.000 evra kako bi mu, kao postupajući sudija u predmetima gde je "Victory" bila jedna od strana u sporu, davala obaveštenja i pravne savete. Kasnijom optužnicom je precizirano "da je Biteviću obećala da će na ostale sudije uticati kako bi odlučivali u njegovu korist, da je ubrzala rad u nekoliko parničnih premeta pred Trgovinskim sudom i da će se kao član stečajnog veća založiti za snižavanje kupoprodajne cene preduzeća Lipar iz Srpske Crnje za čiju kupovinu je Bitević bio zainteresovan". Postupak je delegiran Okružnom sudu u Novom Sadu, a tamošnje tužilaštvo je 19. maja 2007. odustalo od njenog gonjenja "jer nije utvrđeno da je bilo šta uradila u korist Bitevića".

Samo dan kasnije, 26. maja 2004. BIA je privela i sudiju Opštinskog suda Ištvana Ripsona zbog sumnje da ga je Bitević podmitio kako bi mu pomagao u sudskim procesima koji su protiv njega vođeni pred tim sudom. U kasnijoj optužnici precizirano je da je Ripson dobio robu široke potrošnje u vrednosti 270.000 dinara koju je poreska policija pronašla prilikom kontrole trgovačke radnje „Nirvana", koja je u vlasništvu Marije Ripson, supruge osumnjičenog sudije. Postupak protiv Ripsona predat je Okružnom sudu u Pančevu i nije okončan.

Transkripti izdvojeni

Odmah na početku suđenja, 24. januara 2005. godine, predsedavajući krivičnog veća sudija Peter Kiš odlučio je da se iz spisa izdvoje transkripti prisluškivanih razgovora sudije Jovanovića i drugooptuženog Bitevića, s obrazloženjem da se nigde ne spominje da je potpisan sporazum o prisluškivanju između MUP-a Srbije i BIA. Odluci suda prethodio je predlog Jovanovićevog advokata Save Anđelkovića da se transkripti izbrišu iz spisa "jer su načinjeni zloupotrebom službenog položaja od strane pripadnika BIA, jer je saglasnost za prisluškivanje dobila od istražnog sudije, iako je BIA posebno pravno lice čiji je delokrug rada strogo definisan i samo u određenim okolnostima mogu joj se poveriti takvi zadaci od strane Vrhovnog suda".

Po tada važećem Zakonu o krivičnom postupku, predsednik Vrhovnog suda ili ovlašteni sudija mogao je MUP-u dati naredbu da se neko lice prisluškuje, a BIA, koja je u međuvremenu iz Resora državne bezbednosti prerasla u zasebno pravno lice, izostavljena je u izmenjenom ZKP-u i praktično je mogla da preuzme određene delatnosti od MUP-a samo u slučaju prethodnog sporazuma. Iako se zrenjaninski tužilac Dragan Lazić žalio Vrhovnom sudu tvrdeći da je utvrđeno da sporazum između MUP-a i BIA ipak postoji i da je u skladu sa Zakonom o BIA, žalba nije usvojena i transkripti su trajno izdvojeni.

Tužilac Dragan Lazić tvrdi da je imao poverenje u BIA i da im je dao da rade sva tri predmeta jer su se pokazali kao veoma odgovorni. "Što se tiče slučaja Jovanović, predložio sam istražnom sudiji Goranu Zecu da naredbu da BIA, jer su u tom trenutku oni jedini mogli da prisluškuju razgovore. BIA je sva tri slučaja uradila veoma profesionalno, sistematično, detaljno i sa njima smo tokom rada imali veoma dobru saradnju. Sa njima raditi na takvim stvarima je pun pogodak", kaže Lazić i ističe da je BIA sve uradila na osnovu potpisanog sporazuma sa MUP-om.

Advokat Sava Anđelković tvrdi da je u slučaju koji on zastupa bio prisutan politički obračun, koji je bio više usmeren prema Biteviću. "Sudija Jovanović je došao kao kolateralna šteta, što potvrđuju činjenice da je sudija Zec teško zloupotrebio položaj i dao dozvolu da se prisluškuju njihovi razgovori protivno odredbama ZKP-a, što je Vrhovni sud kasnije potvrdio odlukom da transkripti ne mogu biti dokaz. Možda je moj klijent najveći hohštapler, ali nije učinio krivično delo za koje se tereti. Preslušao sam traku i mogu reći da ona nema nikakve veze sa dokazima, ali sam i pored toga hteo da dokažem da je to nedopušteno, što je definitivno potvrđeno odlukom Vrhovnog suda", kaže Jovanovićev pravni zastupnik.

Sudija Kiš navodi da transkripte nije izdvojio iz spisa zato što ne veruje da mogu da se koriste kao dokaz, već iz praktičnih razloga jer je bilo spora oko načina pribavljanja. "Da ih je sačinila policija ne bi bilo nikakavog spora. Jedini način da saznam da li je bilo povrede zakonitosti bilo je da pitam Vrhovni sud. Odbijanjem tužiočevog zahteva za zaštitu zakonitosti dobio sam profesionalnu satisfakciju, što ne znači da je ta odluka i moj generalni stav prema meri prisluškivanja", tvrdi sudija Kiš.

Sudija ipak dobio stan

Sudija Kiš smatra da izdvajanjem transkripata prisluškivanih razgovora dokazivanje krivičnog dela sudije Jovanovića nailazi na dosta teškoća. "Pored iskaza okrivljenih, imamo vrlo malo neposrednih dokaza ili svedoka koji su potvrdili ono što se navodi u optužnici. „Nelogično je da sudija pozajmljuje novac okrivljenom i da mu se na osnovu duga kupuje stan kako bi se podmirila obaveza, ali ni to ne mora ništa da znači. U spisima nema dokaza da su oni pre donošenja presude u slučaju 'Zozovača' bili u kontaktu ili da su o bilo čemu razgovarali, a to bi bilo važno", rekao je sudija Kiš i naveo da i pored svega ne želi da prejudicira odluku suda.

I Sava Anđelković ne poriče da je godinu dana od oslobađajuće presude u Nišu došlo do privatnog aranžamana između sudije Jovanovića i Bitevića. "U životu za sve mora postojati motiv, a to bi ovde bio slučaj da je neko zloupotrebio službeni položaj da bi primio mito. Pošto su se znali sa ranijeg suđenja, počeli su da razgovaraju i o tekućim stvarima i nakon nekoliko meseci Jovanović je Biteviću u dva navrata pozajmio novac. Pošto nije mogao da mu vrati novac, Jovanović je prihvatio da ga glupa životna situacija dovede u glupu profesionalnu situaciju. Život je sve nametnuo i u tome nema korupcije, jer Bitević nije glup čovek i nije imao razloga da podmiti Jovanovića", tvrdi advokat Anđelković.

Sam sudija Jovanović izjavio je nakon privođenja 2004. godine da nije znao o čemu je reč sve do saslušanja pred istražnim sudijom. On je tada odgovorno tvrdio da od Bitevića nije ništa uzeo, niti da ga je poznavao pre suđenja, a da je predmet u slučaju "Zozovača" savesno odradio i da nema nijednu mrlju tokom dugogodišnje profesionalne karijere. On je, ipak, potvrdio da poseduje stan u Budvi, ali da ga nije dobio od Bitevića, već "na ime duga od određene osobe" koju nije želeo da imenuje.

Kako se saznaje Beta u tužilaštvu, stan je na Jovanovićevo ime prepisan februara 2004. godine, nakon što je Bitević isplatio sva potraživanja jednog beogradskog preduzeća u čijem je vlasništvu stan do tada bio. Bitević se sa tim preduzećem dogovorio da stan isplati kompenzacijom za građevinski materijal. Kada je posredstvom nekoliko građevinskih preduzeća posao završen, završena je i uknjižba stana u Budvi na ime Jovanovića. Pretresom stana i prostorija koje koristi Jovanović, BIA je pronašla ugovor u kojem stoji da je za kupovinu stana platio 25.000 evra. Uz to, policija je tokom istrage na više adresa pronašla stvarne fakture o prodaji građevinskog materijala.

U prilog tome ide i izjava koju je tužilac Lazić dao agenciji Beta odmah nakon podizanja optužnice. "Bitević je Jovanoviću u više navrata tokom razgovora obećavao poklone, a da ovaj zauzvrat u toku postupanja u navedenom predmetu donese najpovoljniju odluku po njega, odnosno da ga oslobodi krivice i da mu daje pravne savete kako da se brani u ponovljenom postupku. Zbog toga mu je Bitević i poklonio stan od 45 kvadrata u Budvi" rekao je Lazić.

Nakon žalbe tužilaštva i odbrane Vrhovni sud je ukinuo presudu sudije Jovanovića u slučaju „Zozovača", a novo suđenje počelo je novembra 2003. godine, takođe u Okružnom sudu u Nišu, kojim je predsedavao sudija Milan Nikolić. U ponovljenom postupku, Bitević je pravosnažno osuđen na šest godina zatvora i on će, prema rečima sudije Kiša, biti upućen na izdržavanje kazne odmah po izlasku iz pritvora u Beogradu.

Bitević sve stekao samo radom

Bitević kaže da je pozamašnu imovinu koju poseduje stvarao od mladosti i da nikada nije bio član nijedne partije jer ga niko nije interesovao. "Ja i moja porodica smo po 24 sata radili i sve krvavo zaradili. Danas imam samo dugove i sto đavola na glavi, jer su mi sve oteli. Prvo mi je otimao i uništavo režim Slobodana Miloševića, nakon toga je došao DOS i isto to, a sada su došli ovi i isto rade. Bio sam u zatvoru tri puta i uvek sam oslobođen, a opstajem samo zato što imam prijatelje koji me pomažu ", tvrdi Bitević.

Bitević je do sada bio mnogo puta privođen i u pritvoru je proveo više stotina dana. Poslednji put uhapsila ga je beogradska policija 17. januara ove godine sa još dve osobe, zbog sumnje da je kao vlasnik preduzeća "Freš Milk" iz Zrenjanina zloupotrebio službeni položaj na štetu "Hipo Alpe Adria lizinga" za više od 12 miliona dinara. Njega je Vrhovni sud pravosnažno osudio na devet meseci zatvora zato što je podmitio jednog službenika opštinske uprave u Beogradu kako bi mu dozolio da uveze određene količine metil-alkohola. Na odsluženje te kazne Bitević je otišao tokom 2004. pravo iz pritvora u Zrenjaninu, gde je proveo nekoliko meseci zbog slučaja Jovanović.

Najintrigantije je maratonsko suđenje koje je pred Opštinskim i Okružnim sudom u Zrenjaninu vođeno punih deset godina zbog sumnje da je Bitević utajio porez i falsifikovao isprave. Nakon što je juna 1994. godine SUP Zrenjanin protiv Bitevića podneo krivičnu prijavu zbog sumnje da je utajio oko 650.000 dinara (u to vreme kurs dinara bio je identičan kursu nemačke marke), sudski postupak je nekoliko puta vođen pred Opštinskim sudom, ali bi Okružni sud svaki put ukidao presudu i vraćao slučaj na ponovno suđenje. Sredinom 2003. godine optužnica je odbijena pod obrazloženjem da je došlo do apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja optuženog.

Iste godine Poreska uprava i finansijska policija podneli su prijavu protiv Bitevića zbog otuđenja robe. Opštinski sud ga je tri puta oslobodio optužnice, a Okružni sud doneo je dva puta odluku da se ponovi suđenje, da bi trećeg puta potvrdio oslobađajuću presudu. Republički javni tužilac zatražio je i zaštitu zakonitosti, a Vrhovni sud utvrdio je da su pravosnažnom presudom povređeni Zakon o kontroli i utvrđivanju javnih prihoda i ZKP u korist Bitevića. Sličnih primera u Bitevićevoj biografiji bilo je još nekoliko.

Da li su sudije imune na krivicu

Tužilac Dragan Lazić tvrdi da je simptomatično što je to tužilaštvo sve predmete davanja ili primanja mita uspešno završilo pred zrenjaninskim sudovima, dok u predmetima u kojima se sudilo ili sudi sudijama nije bilo rezultata. On navodi i da je interesantno što je za sva tri slučaja doneta drugačija odluka. Suđenje sudiji Jovanoviću nije gotovo ali su izuzeti transkripti, novosadsko tužilaštvo je odustalo od gonjenja sudije Popović ali su pre toga zbog istih proceduralnih razloga izuzeti transkripti, dok je suđenje sudiji Ripsonu u toku a transkripti prisluškivanih razgovora nisu izuzeti i pored zahteva advokata. Lazić kaže da je naredbu za prisluškivanje u ova dva slučaja naslovio na zrenjaninsku policiju, najverovatnije zbog snalažljivosti tužioca.

Sudija Peter Kiš tvrdi da ga više ništa ne može iznenaditi u postupanju odbrane i da je, na neki način, očekivao da će tražiti da se transkripti izuzmu iz spisa. Istovremeno, advokat Sava Anđelković pun je hvale na račun sudije Kiša. „Ovo suđenje je dokazalo da u Srbiji nema mnogo dostojanstvenih, savesnih, odgovornih i časnih sudija kao što je Peter Kiš. Tragedija je što nemamo više takvih, jer istraga nije bila dobro urađena, pa je glavni pretres pretvoren u istražni postupak", kaže Anđelković. Tužilac Lazić nije bio u situaciji da prokomentariše dosadašnji tok suđenje jer je krajem februara ove godine uhapšen zbog sumnje da je od decembra 2004. do decembra 2007. izvršio više zloupotreba da bi obezbedio krivično-pravnu zaštitu vlasniku jedne ciglane koji mu je poklonio 40 šlepera građevinskog materijala. Prema navodima krivične prijave, Lazić je materijal za 37.000 evra prodao poznatom građevinskom preduzetniku iz Novog Sada.

U međuvremenu, 31. marta je po 19. put odložen glavni pretres na suđenju Biteviću i sudiji Jovanoviću. Sudija Kiš kaže da suđenje, koje je počelo 24. januara 2005. godine, traje dugo jer je Bitević trenutno u pritvoru i zato što ga optužnica tereti za više krivičnih dela, a postupkom je obuhvaćen i Bitevićev knjigovođa. "Iz tih razloga se tegli postupak, a što se tiče dela koji se odnosi na sudiju Jovanovića to je već odavno zrelo za presuđenje. Svi svedoci su saslušani, svi dokazi su izvedeni, ostalo je još da se sasluša veštak, tako da je slučaj u završnoj fazi", očekuje Kiš.

Što se Bitevića tiče, sudija Kiš navodi da je protiv njega Okružni sud u Beogradu u međuvremenu podigao optužnicu i produžio mu pritvor. "Pored toga on treba da bude upućen na izvršenje kazne zbog slučaja 'Zozovača', što znači da kada mu pritvor bude ukinut Bitević će biti upućen na izdržavanje kazne i svi papiri za to su već pripremljeni", kaže Kiš.

Kakva god presuda bude doneta u zrenjaninskoj palati pravde, Bitević će, po svemu sudeći, duže vreme provesti iza rešetaka. Izvesno je i da sudija Ljubica Popović nikada neće odgovarati zbog sumnji koje su joj stavljane na teret, dok će sudije Ištvan Ripson i Stojadin Jovanović još neko vreme sačekati na prvostepene presude. Transkriripti na kojima su pribeleženi razgovori troje sudija i Bitevića po kojima su bazirane sve tri optužnice, više ne postoje ili su i dalje sporni. S obzirom na to da advokat Anđelković i zamenik novosadskog tužioca tvrde da u njima nije bilo elemenata krivičnog dela, nameće se samo jedan zaključak: najbolje bi bilo da sudije otklone sve dileme i odbrane svoj ugled i čast tako što će dozvoliti da se transkripti prisluškivanih razgovora prezentuju javnosti.

Komentari (9)

Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Portala Argus niti Novinske agencije Beta.

Ana Marjanovic, 16:54, 07. april 2008.
Pa kad je pisan ovaj tekst?Citirate tuzioca Lazica, a da li znate da je i on jos krajem februara, uhapsen i to upravo ybog primanja mita?
Steva J., 23:36, 07. april 2008.
Sledeći slučaj predstavlja dobru ilustraciju korupcije u pravosuđu i da nadležni državni organi ne pokreću odgovarajuće postupke u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima u slučajevima kad sudije postupaju nesavesno, nestručno i pristrasno.
Po privatnoj krivičnoj tužbi u predmetu Opštinskog suda u Kragujevcu sa oznakom K-420/06 vođen je postupak protiv trojice profesora Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (u daljem tekstu „trojica profesora“) zbog krivičnog dela klevete, jer su u nedeljnim novinama „Nezavisna svetlost“ od 05. februara 2004. godine, u rubrici „Pisma“ pod naslovom „Dekan je izvan i iznad zakona“ navodili škodljive reči. Postupajući sudija Milevka Milenković je donela presudu i ovu trojicu profesora je oglasila krivim i osudila ih je na plaćanje novčane kazne.
Pošto su ova trojica profesora smatrala da je sudija Opštinskog suda u Kragujevcu Milevka Milenković postupala nesavesno, nestručno i nedopustivo pristrasno, a pozivajući se na svoje zakonsko pravo podnošenja pritužbe, obraćaju se pritužbom Nadzornom odboru Vrhovnog suda Srbije, predsedniku Opštinskog i Okružnog suda u Kragujevcu i sektoru za pravosuđe Ministarstva pravde. Oni svoju pritužbu baziraju na sledećim činjenicama:
• Sudija je menjala činjenični opis iz optužnog akta i donela je presudu za delo koje nije predmet optužbe;
• Sudija ih je oglasila krivim za krivično delo kleveta iz člana 92 KZ Srbije koji je prestao da važi (a još manje kazna zatvora);
• Sudija nije poštovala pravo optuženih na pravično sudjenje, zagarantovano članom 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i članom 17 Povelje o ljudskim pravima i gradjanskim slobodama, koju je usvojila Narodna skupština Republike Srbije;
• Sudija je u postupanju potpuno previdela da iz inkriminisanog teksta jasno proizilazi da su iznošene stvari koje su od javnog interesa, a o čemu praksa Evropskog suda za ljudska prava izražava jasan stav;
• Dokazi o tome da je tačno ono što je izneto u inkriminisanom tekstu.

Mada su trojica profesora u svojim pritužbama argumantovano ukazivali na nedospustivu nestručnost i nesavesnost sudije Milevke Milenković, u odgovoru nadležnih državnih organa se ukazuje samo na to da će drugostepeni sud ocenjivati da li je prvostepena presuda bila nezakonita. O činjenicama koje sadrže pritužbe nema ni reči. Recimo, o tome da li sudija može da sudi i osudi za nešto što nije predmet optužbe. Rezultat izvršenog nadzora i postupanja po podnetoj pritužbi Ministarstva pravde od 16.10.2007. godine nije još uvek poznat.
Dana 27.11.2007. godine Okružni sud u Kragujevcu rešenjem KŽ-732/07 ukida presudu Opštinskog suda u Kragujevcu i predmet vraća na ponovno odlučivanje. U ovom rešenju se ukazuje na bitne povrede odredaba krivičnog postupka i brojne propuste.
I u ponovljenom postupku sudija Milevka Milenković izriče istu krivičnu sankciju koju je izrekla u prvoj presudi (i sa istim obrazloženjem). Ono što je posebno zanimljivo je da sudija u svojoj presudi ignoriše u potpunosti sve naloge koje je dobila od Okružnog suda u Kragujevcu kroz rešenje KŽ-732/07.

Dana 05.02.2008. godine došlo je do apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja za delo koje je trojici profesora stavljeno na teret, a ne mali iznos troškova krivičnog postupka pašće na teret budžetskih sredstava.
Predsednici Opštinskog i Okružnog suda u Kragujevcu ne smatraju da se postupanjem sudije Milevke Milenković dovodi u pitanje nezavisnost i ugled Suda i sudijske funkcije.
Za bolje razumevanje čitavog slučaja od značaja su i sledeće dve činjenice:
• Od strane Opštinskog tužilaštva u Kragujevcu za ovo isto delo ova trojica profesora su gonjeni za krivično delo klevete službenog lica, dekana Fakulteta, iz člana 101. stav 2. u vezi sa članom 92. stav 2 KZRS, a o čemu je dobro upućen sadašnji vršilac dužnosti republičkog tužioca Slobodan Radovanović, jer je u to vreme bio okružni tužilac u Kragujevcu i neposredno uključen u ovaj slučaj.
• Nedopustivo postupanje Republičkog tužilaštva (predmet pod oznakom 1589/06) i Slobodana Radovanovića po pritužbi na postupanje Opštinskog i Okružnog tužilaštva u Kragujevcu.

P.S. Ukoliko ovaj slučaj nije dobra ilustracija korupcije („korupcija je i narušavanje principa nepristrasnosti“- Vito Tanci), onda je, svakako, dobar primer blaćenja jednog sudije.
darko, 12:56, 08. april 2008.
Draga Ana: tekst je pisan šest meseci

Tužilac Lazić nije bio u situaciji da prokomentariše dosadašnji tok suđenje jer je krajem februara ove godine uhapšen zbog sumnje da je od decembra 2004. do decembra 2007. izvršio više zloupotreba da bi obezbedio krivično-pravnu zaštitu vlasniku jedne ciglane koji mu je poklonio 40 šlepera građevinskog materijala.
M. Vukadinovic, 23:43, 09. april 2008.
Nešto debelo nije u redu u Kragujevačkom sudu i pravo je čudo da sudska mafija još uvek nije obelodanjena. Ministarstvu pravde je vrlo dobro poznato da sudska mafija postoji, neki funkcioneri su se o tome i izjašnjavali, doduše ne javno, ali niko ništa nije preduzeo, ne čini se to ni dalje, nema lustracije.
Osovina zla je u Kragujevcu a gde nam je većina pravnika i ‘’obrazovana’’. Kragujevački sud prednjači u neažurnosti, u bahatosti a bogami i u korupciji. Bivši javni tužilac Radovanović je potpisinik serije rešenja o obustavi krivičnih istraga o gradskim moćnicima. Čak šta više on je i inicijator stavljanja afere Indeks u gluvi ćup kao i mnogih prethodnih afera. Za divno čudo on je sada u Beogradu odakle diktira smer sudstva u Srbiji. Strašno!
Nije li nadaleko poznato kako sude sudije u Kragujevcu kada se država zbog predmeta građanske parnice P. 2643/00 našla i pred međunarodnim sudom a u kojem predmetu se iz aviona vidi da se ljudska prava oštećene strane flagrantno krše. Postupajuću sudiju Svetlanu Branković i predsednika suda Žarka Stevanovića nimalo ne tangira opomena Predsednice VSS koja je upozorila da je sud načinio niz propusta i grešaka (koje su naravno bile namerne). Oni i dalje teraju svoje, ispunjavaju se želje okrivljenog, veštači se u nedogled i to po onome što nije predmet spora, saslušava se bivši direktor (Mitrašević ‘’Švaba’’) koji daje lažne iskaze i sve je to dozvoljeno i normalno u zemlji lopovskoj.
Dakle, sve dok u vrhu piramide bude sedeo Kragujevčanin nema od pravne države ništa i bez lustracije sudija i predsednika suda samo se džabe kreči jer Strazbur budno prati kretanje finansijskih tokova MZ/EU koja troši poreski novac Evropljana da bi se sredilo sudstvo Srbije dok se u Srbiji zarđali lanac i dalje čvrsto drži i ne ispada nijedna karika.
D.B.Isakovic, 00:14, 10. april 2008.
Dana 03.11.2000.g. podnela sam tuzbu nadleznom opstinskom sudu u Kraguejvcu za raskid Ugovora i naknadu stete. Sve relevantne dokaze (Ugovor o radu, spisak neuradjenih a unapred naplacenih radova kao nalaz vestaka gradjevinske struke, od strane tuzenika potpisane priznanice o prijemu novca, fotografije zatecenog stanja… prilozila sam uz tuzbu. Ni dana danas (a sada je 2008.g..) ja nemam ni prvostepene presude. (!!!???) Tokom visegodisnjih besplodnih i farsicnih rasprava podnela sam i Glavni projekat sa proracunom troskova koji je ukazao da je objekat mogao biti zavrsen u potpunosti za daleko manju sumu nego naplacenu a da preduzimac nije predao zavrsene ni sve zidarske radove, objekat je postavio samo u grubo a imao je Ugovor o gradnji useljivog objekta po sistemu kljuc u ruke.
Znaci, sud od samog pocetka pred sobom ima sve kristalno jasne dokaze o cistoj prevari i malverzacijama tuzenika ali nastavlja da veruje tuzenom iskljucivo na rec koja se ispostavila LAZ i njegove zloupotrebe pocesnog prava se i dalje nastavljaju nesankcionisano. Cak sta vise postupajuca sudija (Svetlana Brankovic) i ne krije da ona zastupa stranu tuzenika. Njemu se ispunjavaju SVE njegove osmisljene zelje i prohtevi. U njenom obimnom opisu predmeta predsedniku suda postupajuca sudija za sve krivi mene dok tuzenika i ne spominje i maksimalno ga stiti. Zamislite, ja kriva sto sud za skoro citavu deceniju ne donosi ni prvostepenu presudu!
U takvim okolnostima ja ne mogu da ocekujem pravicnu presudu jer je sudija u medjuvremenu krsila i zakon (zakljucivala je raspravu pa je ponovo reotvorila bez pismenog a i bez usmenog obrazlozenja cime je meni oduzela pravo zalbe).
Sada sudija dodatno vestaci po onome sto NIJE predmet rasprave niti moje tuzbe i pored opomene predsednice VSS da je načinjen niz propusta u ovom predmetu.
U okolnostima kada postupajuca sudija ne mari za opomene VSS i kada Predsednik Opstinskog suda u Kragujevcu preti da ce preduzeti mere protiv mojih zalbi na rad suda (koji je ocito pristrasan) meni preostaje jedino da se nadam u medjunarodni sud za ljudksa prava jer se moja prava u Srbiji i dalje FLAGRANTNO krse. meni je cak oduzeto i moje ustavno pravo na slobodan izbor advokata, prvi advokat mi je oruzano napadnut i nasilno je isteran iz predmeta.
Da li ja iznoseci u javnost ovakvo ocito pristrasno i neazurno postupanje suda ‘’blatim sudiju’’ i da li doticna sudija ima pravo da sada tera inat i meni a i VSS zbog opomene preko predsednika suda na propuste koje je sudija cinila a kako se pokazalo sada i namerno iz inata.
Pa molim vas, gde to ima da zrtva ceka skoro citavu deceniju na satisfakciju? Porodica ispasta i trpi stetu, godinama nemamo pristojan godisnji odmor, porodicni budzet siromasi sistematski razvlacenjem postupka i farsicnim sudjenjem. Da li ja kao zrtva gradjevinske mafije u Srbiji treba sada da se osecam kao zrtva sudske mafije koja je onda ovakvim postupanjem zesca od gradjevinske jer pomaze pociniocu a odmaze zrtvu. Ovde se pisu lazni izvestaji, svasta se radi samo da se opravda ono sto nije za pravdanje nego za veliki stid. Gde to ima da sudija vestaci po onome sto NIJE predmet spora? Gde!?
Aleksandar R., 13:41, 10. april 2008.
Ne znam da li je naslov pogresan ili se misli da je blacenje sudije ako nisi zadovoljan njegovim/njenim radom, ako je sudija pristrasan, korumpiran, nestrucan...? Mislim generalno da nase sudstvo zahteva najostrije rezove lustracije i da SVE sudije ne mogu da se kriju iza onih kojima se preti jer sprovode zakon. Mnogo je sudija koje ne sprovode zakon, cak sta vise one ga i krse a u Kragujevcu je tek gnezdo korupcije i organizovanog kriminala samo sto se to studijama na Kragujevackom pravnom dobro naucilo kako treba sakriti kriminal i izbrisati tragove necovestva. Neka stavi neko gas-masku i udje u kragujevacki sud pa da vidimo sta ce sve isplivai i koliko tamo ima korupcije. Svaki predmet koji se raspravlja duze od 5 godina je stvar korupcije a u Kraujevcu se mnogi predmeti raspravljaju decenijama i od toga ''skoluju'' nove generacije ''pravnika''. I tako u krug.
J.Nikolic, 21:54, 10. april 2008.
Mnoge su mafije, osim sudske, barem spomenute iako jos nijednoj nema sudskog epiloga a pitanje je da li ce ga i biti jer je u nas sve imitacija pogotovo sudstvo. Ako podjemo od cinjenice da je pravna drzava temelj postojanja drzave, a uzmemo u obzir nase sudstvo, mi mozemo samo da konstatujemo da drzava i ne postoji.
A. Semjonov, 08:58, 13. april 2008.
Slucaj gospodje Isakovic je vise nego providna forma korupcije. Predmet je kristalno jasan, postojao je Ugovor o radu, svi dokazi od samog pocetka procesa prezentovani su sudu a rasprava se vodi skoro citavu deceniju. Kakva rasprava? O cemu se raspravlja? Koliko to kosta i ko to placa? Sudija koja vodi ovaj predmet ili nema pojma o poslu kojim se bavi, ili je bezobrazna, ili korumpirana. Cetvrtog nema!
Daniod, 23:30, 13. april 2008.
Korupcija je rak rana svakog drustva ali sve dok se sudstvo ne uredi i ne lustriraju korumpirane, bahate i nestrucne sudije zemlja se ne moze izleciti niti stati na cvrst temelj.
jul 2008.

Potrebna su nam efikasnija zakonska rešenja

Beograd,
14:29,
16. maj 2008.
Beta

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu do sada je izrekao 17 presuda protiv države Srbije, na osnovu kojih je građanima iz budžeta isplaćeno nešto (3)

Povodom tri godine rada Poverenika

Beograd,
10:52,
01. jul 2008.

Poverenik za informacije od javnog značaja obeležio je 3 godine efektivnog delovanja. Od 1. jula 2005. godine, kad su obezbeđeni minimalni uslovi za početak rada u Službi Poverenika za informacije registrovano je 4.668 predmeta, većinom žalbi, a rešeno 3.928. (5)

ŠTO SE LOŠE IZGLASA, PRAKSA NE ISPRAVI

Beograd,
13:34,
04. januar 2008.
Beta

Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)

Stranke za usvajanje Zakona o klasifikaciji

Beograd,
13:12,
30. decembar 2007.

Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)

Zakoni i dokumenti

07:57,
09. avgust 2007.

U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)