Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić najavio je otvaranje nove javne rasprave o Nacrtu zakona o agenciji za borbu protiv korupcije.
U intervjuu za portal Argus, Đelić je rekao da "na proleće moramo imati u potpunosti jasnu ideju koji je to organ za borbu protiv korupcije i da li imamo, kao većina zemalja, jedan organ ili nekoliko, koje su njegove ingerencije".
"Postojeći nacrt zakona se prevashodno usmerava na kontrolu finansiranja političkih partija i pitanje sukoba interesa i sistemskim pitanjima akcionih planova raznih organa. Pitanje je da li bi trebalo da ide i nešto dalje - da ima istražne mogućnosti... Lično mislim da je bolje da jačamo redovne institucije i verovatno je bolje da se u policiji, tužilaštvu i pravosuđu identifikuju prirodni partneri tog organa, gde će postojati specijalizovani ljudi, kao u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala", naveo je Đelić.
On je za ovu sedmicu najavio i sastanak a Savetom za borbu protiv korupcije kako bi to telo iznelo misljenje o tekstu zakona.
Povodom isticanja rokova za ispunjenje obaveza iz Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne antikorupcijske stragegije, potpredsednik vlade je najavio da će uskoro biti " inoviran sastav komisije koja prati primenu Akcionog plana".
Stiče se utisak da nema političke volje u vladi da se radi na sistemskoj borbi protiv korupcije, na zakonodavnom planu. Bliži se kraj godine, a preporuke Grupe zemalja Saveta Evrope za borbu protiv korupcije GRECO-a još nisu ispunjene niti će moći da budu do kraja roka. Šta će biti prvi naredni koraci?
Ne bih se složio sa konstatacijom da se vlada ne bavi borbom protiv korupcije. Pogledajte samo hapšenja, nikada nije bilo više korumpiranih iza rešetaka i to je bolno, ali nužno za ozdravljenje naše zemlje. Napredujemo na svim rang listama koje ocenjuju stepen korupcije u zemlji, kao što je lista Transparensi internešenela. Pogledajte i istraživanje Centra za liberalno-demokratske studije, koji je anketirao preduzetnike koji najbolje znaju šta se od njih traži, a koji su rekli da je korupcija u Srbiji u opadanju i da stvari idu u dobrom pravcu, ali da i dalje nisu na zadovoljavajućem nivou. Što se tiče institucionalnog okvira, prethodna vlada je usvojila i poslala parlamentu Zakon o agenciji za borbu protiv korupcije koji je prošao i proveru Saveta Evrope. Tako da imamo tekst tog zakona, a ponovo aktiviranje dijaloga sa vladinim Savetom za borbu protiv korupcije je tu da čujemo i njihove ideje, ne o tome da li bi oni personalno i kao telo i dalje trebalo da budu prisutni, nego njihova mišljenja o budućem institucionalnom okviru za borbu protiv korupcije i koje zapravo, prema njima, treba da budu ingerencije budućeg državnog organa koji će se baviti tim pitanjem. Svi smo se složili da nam je bar jedan takav državni organ potreban i zato ću ove nedelje imati novi sastanak sa njima, kako bi to radili na sistemski način.
Najavljujem da ćemo, očekujući usvajanje tog novog zakona, u postojećoj ili nešto izmenjenoj formi, izmeniti i odredbe koje regulišu njegove funkcionisanje, tako da poboljšamo stvari. Sa druge strane, personalno ćemo osvežiti sastav vladinog tela koje se bavi praćenjem primene Akcionog plana za borbu protiv korupcije, koji je prethodna vlada utanačila. Sigurno je da, shodno Zakonu o Vladi, najveće ovlašćenja u toj oblasti ima Ministarstvo pravde.
Većina preporuka u Akcionom planu za prošlu i ovu godinu su propuštene. Hoće li biti inoviran i donet novi Akcioni plan?
Ključno pitanje je - da li ima manje korupcije, jer je to cilj. Nekada ima mesta gde postoji veliki formalizam, a stvari ne napreduju. Uzmite oblast borbe protiv siromaštva - prepolovili smo apsolutnu stopu apsolutnog siromaštva u Srbiji sa 13,3 na 6,6 odsto. Tročlana porodica sa jednim detetom koja ima manje od 18.800 dinara - bio ih je milion, a sada ih je 490.000. I to je previše, ali to je trenutni rezultat. I u slučaju korupcije, pitanje je šta je ishod za građane. Vidimo da tamo gde je najvažnije - tužilaštvo, policija i sudovi - stvari napokon idu mnogo bolje. Ne kažem da uz to ne bi trebalo napokon da imamo i tu instituciju, i to bi trebalo da uradimo, i moramo da inovinaramo sastav komisije koja prati primenu Akcionog plana. Takođe, trebalo bi da dijalog sa GRECO-om bude aktivniji. To je apsolutno tačno, kao što je tačno da na proleće moramo imati u potpunosti jasnu ideju koji je to organ za borbu protiv korupcije i da li imamo, kao većina zemalja, jedan organ ili nekoliko, koje su njegova ovlašćenja. Najvažnije pitanje je da li ta ovlašćenja idu i do onoga što po prirodi stvari pripada policiji i tužilaštvu - istražne radnje. Postojeći nacrt zakona se prevashodno usmerava na kontrolu finansiranja političkih partija i pitanje sukoba interesa i sistemskim pitanjima akcionih planova raznih organa. Lično mislim da je bolje da jačamo redovne institucije i verovatno je bolje da se u tužilaštvu i pravosuđu identifikuju prirodni partneri tog organa, gde će postojati specijalizovani ljudi, kao u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.
Da li Vi najavljujete novu javnu raspravu zakonu za borbu protiv korupcije?
Da.
Koliko bi trajala i šta će biti odgovor na neispunjavanje preporuka GRECO-a?
Razmotrićemo na vladi dokle smo stigli sa tim preporukama. To je, naravno, bio i deo izveštaja Evropske komisije, deo je evropskog partnerstva, i u daljim koracima prema Evropi, budite uvereni da će to biti jedna tema koja će i dalje biti prisutna, i kada uđemo u EU... Jednostavno, ambiciozan i realan cilj je da budemo na nivou jedne dobro uređene evropske zemlje.
Da li ste bliži opciji da, pored agencije, ostanu da postoje i rade Republički odbor za sukob interesa i Savet za borbu protiv korupcije?
To bi trebalo da bude predmet diskusije. Postoji tekst koji je prošao javnu debatu i dobio zeleno svetlo Saveta Evrope...
Nedavno ste održali sastanak sa Savetom za borbu protiv korupcije. Da li ćete se sastajati i sa drugim telima nadležnim za borbu protiv korupcije?
Ja sam idejni kreator osnivanja Saveta za borbu protiv korupcije 2001. godine. To je bila inovacija koja nema paralele u Evropi.
Šta je osnovni cilj postojanja Saveta za borbu protiv korupcije? Šta oni sada rade i šta vama treba od njih?
Mislim da je velika vrlina tog saveta, uz sve probleme, tokom sve četiri vlade koje su pratile njegov rad, to što je držao pitanje borbe protiv korupcije visoko u javnom mnenju i hrabro ukazivao na neke pojave. Uz sve probleme, makar i za to, oni zaslužuju naše poštovanje i zahvalnost. Da li to po automatizmu znači da savet u toj formi treba i da opstane? Hajde da ne personalizujemo stvari, ali sigurno je da i u tom domenu, kao i u svim u Srbiji, nemamo dovoljno kompetentnih, sada i iskusnih i časnih ljudi. Na ljude koji to rade gledam i kao na resurs koji, ma kakvo bilo institucionalno rešenje, moraju naći svoju ulogu u tome. Iskustvo je pokazalo da cepkanje na previše institucija ne daje dobre rezultate i da mešanje kategorija, da neko radi posao tužilaštva umesto tužilaštva i policije, ne daje dobre rezultate.
Zašto je vest da se član vlade sreo sa svojim savetodavnim telom?
To je pitanje i za savet i za prethodnu vladu.

Hrvatski državljanin Robert Matanić, koji je uhapšen u vezi sa ubistvom novinara Ive Pukanića, 2005. godine je bio osuđen u Negotinu na dve i po godine zbog neovlaštenog držanja oružja, a zatim je izručen Bugarskoj gde je bio osumnjičen za ubistvo. (0)
Novi Zakon o javnim nabavkama je već duže vreme u pripremi. Nakon usvajanja Zakona 2002, kao jednog od prvih antikorupcijskih propisa u Srbiji nakon političkih promena iz 2000-te godine, uočene su mnoge nedorečenosti ili nepreciznosti koje su stvarale probleme naručiocima, ponuđačima i državnim organima. (0)
Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu kaže da je Srbiji potrebno novo izborno zakonodavstvo kako bi građani glasali za pojedince, a ne za stranačke liste. "Ministarstvo će pokušati ponovo da pridobije političke partnere za promenu izbornog zakonodavstva", rekao je Marković u intervjuu agenciji Beta. (0)
Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)
Predlog zakona o klasifikaciji informacija i predlog izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su Skupštini prošle godine podnele nevladine organizacije prikupivši oko 70.000 potpisa građana, nalaze se u skupštinskoj proceduri, ali je neizvesno kada će biti uvršteni u dnevni red. (0)
U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)
Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Portala Argus niti Novinske agencije Beta.
Zaista ne mogu da verujem da je gospodin ovo izjavio. I jos spomenuo vecinu zemalja. Sto nije spomenuo Kanadu gde Parlament zaseda danonocno ako treba da se donese neki zakon a kako bi drustvo funkcionisalo.
U Srbiji jos uvek nista ne funkcionise ali zato ''narodni'' poslanici najvece stranke nazivaju kolege poslanike iz druge stranke ''dripcem''. Pa ko kosi u ovoj zemlji a ko vodu nosi? Ili to necemo saznati nikada? Strasno. Gospodin je jos bio na otvaranju Delta cyti. Gde to i u kojoj zemlji u svetu funkcioner tog ranga u vladi otvara firme vlasnika sumnjive proslosti? Bas sam se razocarala.