Portal za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije

Predizborna predsednikova obećanja

Beograd,
12:33,
09. januar 2008.
Josip Bogić

Sa malih ekrana ovih dana smo bombardovani svakojakim izjavama „budućih predsednika“ Republike Srbije koji se utrkuju u što žešćim i bombastičnijim izjavama kako će ako postanu predsednici iskoreniti korupciju, sve vrste kriminala, sve vrste raznih mafija kakve se nigde ne pominju, nepoštenje i sve ono što poštenom građaninu izaziva gađenje.

Prosto čovek ne može da poveruje koliko svi oni potcenjuju građane Srbije smatrajući ih verovatno idiotima, kao da se narod barem u poslednjih dvadesetak godina nije nagledao raznih poštenjačina i boraca za srpstva raznih vrsta i boja, kojima su usta i pre Slobe i za vreme Slobe i posle Slobe bila puna patriotizma, a pri tome su im isto tako bili puni džepovi i džakovi srpskih narodnih para.

Kao da svi oni nisu bili u prilici da se već izbore sa korupcijom i kriminalom u proteklim vremenima. Bili su u prilici i te kako su bili u prilici, a rezultate njihovog poštenog i iskrenog rada vide se na svakom koraku. Umesto da unište korupciju i kriminal uništili su banke, uništili su fabrike, mnoge mlade su najurili u beli svet, sve što su generacije stvarale prodali su za bud zašto, školovane i stručne radnike isterali su na ulicu, buvljake i razne budžake, a na njihova mesta doveli rođake, partijske kolege, tzv. eksperte i stručnjake koji nemaju ni dana staža.

Šta su uradili u borbi protiv kriminala i korupcije? Ništa. Niti će. A zašto neće? Pa jednostavno što to i nije njihov posao. Zna se vrlo dobro šta je po Ustavu i Zakonu posao predsednika Srbije. Sigurno nije ono što svi oni obećavaju. Za to postoje i organi i institucije čiji su to zadaci, a ponajmanje predsednika Republike Srbije. Da se podsetimo šta su po Zakonu o Predsedniku Republike Srbije dužnosti predsednika:

I. prema članu 19, Predsednik Republike može, uz pismeno obrazloženje, vratiti Narodnoj skupštini izglasa ni zakon na ponovno odlučivanje ako smatra da zakon nije saglasan sa Ustavom ili da je u suprotnosti s potvrđenim međunarodnim ugovorima ili opšteprihvaćenim pravilima me đunarodnog prava ili da pri donošenju zakona nije poštovana procedura koja je propisana za donošenje zakona ili da zakon ne uređuje neku oblast na odgovarajući način.Predsednik Republike ne može Narodnoj skupštini vratiti na ponovno odlučivanje zakon o kome su se građani izjasnili na referendumu pre njegovog donošenja i zakon koji su građani potvrdili na referendumu.

II. po članu 20, Predsednik Republike može da raspusti Narodnu skupštinu na obrazlože ni predlog Vlade.Predsednik Republike dužan je da raspusti Narodnu skupštinu u slu čajevima koji su određeni Ustavom. U oba slučaja, sa ukazom o raspuštanju Narodne skupštine predsednik Republike donosi odluku kojom raspisuje izbore za narodne poslanike. Predsednik Republike ne može da raspusti Narodnu skupštinu dok traje ratno ili vanredno stanje.

III. po članu 23, Odnosi predsednika Republike s drugim državnim organima zasnivaju se na saradnji i obaveštavanju, u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisima i odvijaju se bez odlaganja kad to iziskuje nesmetano izvršavanje nadležnosti predsednika Republike.Narodna skupština i Vlada dužne su da predsednika Republike na njegov zahtev obaveštavaju o pitanjima iz svoje nadležnosti koja su bitna za izvršavanje nadležnosti predsednika Republike. Predsednik Republike obaveštava Narodnu skupštinu ili Vladu na njihov zahtev o pitanjima iz svoje nadležnosti koja su bitna za ostvarivanje nadležnosti Narodne skupštine ili Vlade.

Sva ostala obećanja nisu u njegovoj nadležnosti. Ako bi stvarno hteli da se obračunaju sa svim pobrojanim kriminalima i raznim mafijama, onda to najlakše mogu da urade tako što će preko svojih “PARTIJSKIH POSLANIKA” uticati da donose narodne a ne “partijske zakone, uredbe i druga podzakonska akta” da naprave nezavisne, a ne “partijske institucije sistema” ,neka preko tih istih poslanika izglasaju da se uspostave samostalni i nezavisne institucije sistema, neka donesu takve Zakone čijom primenom neće biti niko izuzet od odgovornosti, da usaglase domaće zakonodavstvo sa evropskim kao što su se i obavezali potpisujući i ratifikujući mnoge međunarodne konvencije.

Ovo je mnogo kraći put da preko svojih partijskih poslanika sve ovo urade brže i lakše, a ne da obećavaju sve ono što nije u nadležnosti Predsednika Republike. Mnogo je veći njihov uticaj na poslanike ” po principu kako tata kaže” parijski, a ne narodni poslanici moraju da rade.

Ovakvim svojim obećanjima skoro svi predsednički kandidati obećavaju da će se baviti onim što im Ustav i Zakon ne nalažu. Kao da ih je neko do sada sputavao da se razračunavaju sa tim pojavama?!!!

Ovo je borba za vlast i očuvanje na vlasti a nikako borba za “narod” i interese naroda .

Komentari (0)

Josip Bogić

Josip Bogić, bivši načelnik Odeljenja za suzbijanje finansijskog organizovanog kriminala

februar 2008.

Podaci o ličnosti i borba protiv korupcije

Beograd,
15:15,
08. avgust 2008.

Na prvi pogled se može činiti da zakon kojim se štite podaci o ličnosti nema neposrednog dodira sa korupcijom i borbom protiv korupcije. Međutim, te veze postoje, a u slučaju Srbije su i dodatno ojačane vezom koja postoji između predloženog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i ostalih antikorupcijskih propisa. (3)

Usvajanje zakona preduslov za preporuke GREKO

Beograd,
12:57,
13. avgust 2008.

Smanjenje broja dozvola i skraćenje roka za njihovo izdavanje jedna je od obavezujućih preporuka za borbu protiv korupcije koju Srbija treba da ispuni. Telo Saveta Evrope koje nadgleda borbu protiv korupcije - GREKO (Grupa država za borbu protiv korupcije) izdalo je u junu 2006. godine izveštaj u kome je Srbiji dato 25 preporuka. Posle dve godine, u junu 2008. GREKO je zaključio da je Srbija na zadovoljavajući način ispunila 12, a delimično 13 preporuka. Do kraja 2009. godine i tih 13 moraju biti ispunjene. (0)

ŠTO SE LOŠE IZGLASA, PRAKSA NE ISPRAVI

Beograd,
13:34,
04. januar 2008.
Beta

Nekoliko važnih antikorupcijskih zakona u Srbiji, usvojenih prethodnih godina, predstavljali su potpunu novosti i tek su kroz praksu iskazali prednosti i nedostatke. Posle par godina primene stručna javnost pokrenula je inicijative za izmene, zakonodavci i izvršna vlast su se složili da su izmene neophodne, u nekoliko slučajeva urađeni su modeli i nacrti izmena... i tu se stalo. (0)

Stranke za usvajanje Zakona o klasifikaciji

Beograd,
13:12,
30. decembar 2007.

Predstavnici većine stranaka u Skupštini Srbije slažu se da je neophodno usvojiti Zakon o klasifikaciji i izmeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Za opoziciju je dokaz neophodnosti usvajanja tih zakona bilo odbijanje pojedinih javnih preduzeća da saopšte plate članova i predsednika upravnih odbora. Pojedine stranke spremne su da podrže tekst koji su predložili eksperti iz nevladinog sektora. (0)

Zakoni i dokumenti

07:57,
09. avgust 2007.

U sekciji dokumenti za sada možete pogledati najvažnije zakone kojima se u Srbiji uređuje oblast organizovanog kriminala i korupcije. (0)